Koncept male mature prevaziđen

Kako se dogodilo da se dobro osmišljen sistem upisa u srednje škole izvrgne u svoju suprotnost i da ono što je trebalo da bude korektivni faktor neobjektivnom ocenjivanju u školama postane predmet ozbiljnih sumnji.

Promena načina bodovanja pri upisu u srednje škole i rigoroznija kontrola polaganja završnog ispita, uz kamere u učionicama koje će snimati iz ptičje perspektive, neke su od promena koje je najavio  ministar prosvete Mladen Šarčević za narednu  malu maturu.

Vanredna kontrola sprovođenja junskog završnog ispita u nekoliko opština Pčinjskog, Nišavskog i Raškog okruga pokazala je da je bilo nepravilnosti, ali zasad nema infomacija da li je zbog toga neko odgovarao. Podsetimo, ministar je vanrednu kontrolu zatražio jer su učenici iz ovih okruga su pokazali najbolje rezultate na završnom ispitu, što ne bi bilo neobično da škole baš u tim sredinama nisu označene kao “sumnjive”, jer su naknadne analize prethodnih godina pokazale nepravilnosti u dežurstvima i pregledanju testova.

Osim obećanja da će kontrola na narednom završnom ispitu biti oštrija, ministar je za jesen najavio u preispitivanje aktuelnih zakonskih rešenja, uz ocenu da je postojeći koncept male mature prevaziđen, te da da matura treba da bude nezavisna, eksterna ocena.

Kako se dogodilo da se dobro osmišljen sistem upisa u srednje škole izvrgne u svoju suprotnost i da ono što je trebalo da bude korektivni faktor neobjektivnom ocenjivanju u školama postane predmet ozbiljnih sumnji, nije jednostavno odgovoriti. U jedno nema sumnje – propuste su činili odrasli, a prosvetna vlast godinama unazad na to nije reagovala.

Bivša predsednica Nacionalnog prosvetnog saveta Desanka Radunović kaže za Školski portal da je Savet za vreme njenog mandata uvek jasno isticao pomenute sumnje pri analizi izveštaja o završnom ispitu koje im je upućivao Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, ali Ministarstvo prosvete nije sankcionisalo one koji su u tome učestvovali, pa je to postala uobičajena praksa.

 - Sada se više ne „provaljuju“ testovi pre ispita, jer je pooštrena kontrola, ali se neodgovorno sprovodi ispit i za to niko nikad nije odgovarao.
Moje mišljenje je da se partijski postavljenim direktorima škola sve oprašta. Uostalom, jedan od glavnih razloga zbog kojih su univerziteti protiv toga da velika matura bude istovremeno i prijemni za fakultete jeste da će se iste neregularnosti dogoditi i pri realizaciji velike mature. Ova bojazan je sasvim opravdana – ističe Radunovićeva.

Ona smatra da je postojeći koncept male mature dobar, ali da nije dobra realizacija zbog nepostojanja političke volje da se spreče malverzacije.

- Ono čemu se NPS protivio, ali nažalost bezuspešno, je promena koju je uveo bivši ministar prosvete Srđan Verbić - da školski uspeh donosi 70 poena, a završni ispit 30 (ranije je bilo 60:40). Smatrali smo da je ovom promenom značajno umanjena mogućnost završnog ispita da ispravi nepravdu zbog poklonjenih ocena. Da se u školama pošteno ocenjuje, završni ispit ne bi ni bio potreban, kao što je to slučaj u Finskoj – ističe Radunovićeva.

Direktor novosadske gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ i zamenik predsednika NPS Radivoje Stojković slaže se da kontrola sprovođenja završnog ispita mora da bude na višem nivou. On za Školski portal navodi da mu u sredini iz koje dolazi „zvuči neverovatno“ da se u nekim školama dozvoljava prepisivanje i da se odgovori naknadno prepravljaju. Da bi matura bila ozbiljan ispit potrebna je stroža kontrola, smatra Stojković, a na pitanje šta bi eksterna matura donela u odnosu na sadašnji sistem, objašnjava da pregledanje testova ne bi bilo na tolikom broju mesta. Naš sagovornik ukazuje da bi testovi završnog ispita trebalo da sadrže veći broj otvorenih zadataka, što smanjuje mogućnost prepisivanja i dodaje da se već ove godine krenulo u tom pravcu. Stojković kaže da bi testove iz maternjeg jezika i matematike trebalo zadržati, ali da treba razmisliti da li bi ostao kombinovani test ili bi učenici mogli da izaberu jedan od pet predmeta.

S druge strane, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu u penziji Ivan Ivić, koji je učestvovao u izradi koncepta završnog ispita za kraj osnovnog obrazovanja, smatra da mala matura ne treba da proverava činjenično znanje iz određenog broja nastavnih predmeta.

- Prvo koncepcijsko pitanje se tiče sadržaja mature, odnosno šta ona treba da ispituje. Mala matura je svedena je na proveravanje gradiva iz školskih predmeta, a svi uveliko pričaju o, recimo, digitalnim kompetencijama, što je važno, ali za tako nešto nema mesta u ovakvoj koncepciji maturskih ispita. Slično je i sa predloženom koncepcijom velike mature. Prethodnim Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja iz 2009. godine je dobro definisano, ali nije ostvareno, da se završnim ispitom proverava stepen ostvarenosti standarda postignuća u osnovnom obrazovanju. Kada bi se ispitivali standardi, a to znači bazična znanja bez obzira iz kog predmeta, recimo digitalne kompetencije, komunikacija na maternjem jeziku, komunikacija na stranom jeziku, matematička i naučna pismenost, matura koncepcijski ne bi bila vezana za pojedine predmete. Mala, kao i velika matura, mora da bude ispitivanje stvarnih znanja i umenja koje su učenici stekli tokom školovanja, ali ne samo onih koji su usko vezani za predmete već i šire. Ovako, matura se svodi na ispitivanje većim delom činjeničnog znanja, što je vrlo tradicionalno i zastarelo – kaže Ivić za Školski portal, napominjući da su čak i standardi za razrednu i predmetnu nastavu u značajnoj meri vezani za faktografska znanja koja se po pravilu brzo zaboravljaju.

On ukazuje na još jedan važan aspekt, a to je kontrola, napominjući da “možete imati najbolju koncepciju, ali ako imate podvale sve pada u vodu”. Ivić ističe da je ministar prosvete trebalo da deluje preventivno, jer naknadno kažnjavanje odgovornih za propuste “ne može da poništi efekte podvaljivanja”, pošto su učenici dobili poene i na osnovu toga su se upisali u srednje škole.

Na pitanje šta bi donela eksterna matura, Ivić odgovara da se u tom slučaju testovi prave i štampaju na jednom mestu za celu zemlju, a maturski ispit sprovode ljudi koji ne rade u školama.  

- Ako su u sprovođenje maturskog ispita uključeni oni koji neposredno izvode nastavu, to je sukob interesa, jer oni testiranje svojih učenika doživljavaju kao proveru sopstvenog rada i onda masovno pomažu đacima. U sadašnjoj situaciji, iako na ispitu dežuraju nastavnici iz drugih škola, dilovi su uvek mogući – ističe Ivić, koji smatra da se ovakve stvari mogu lako rešiti angažovanjem ljudi iz drugih gradova ili nekih koji čak i nisu nastavnici.

Vesna Stamenić