Obavezna projektna nastava

U skladu sa započetim reformama, promene od 1. septembra očekuju učenike prvog i petog razreda osnovne škole. O tome koje koje nas novine očekuju, govori Gordana Mijatović, zamenica direktora Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.

Nakon uvođenja obavezne informatike u petom razredu osnovne škole i dva redizajnirana predmeta – fizičkog i zdravstvenog vaspitanja i tehnike i tehnologije, od iduće školske godine važiće novi planovi i programi i za sve ostale predmete u petom razredu. U skladu sa započetim reformskim kursom, promene od 1. septembra očekuju i učenike prvog razreda osnovne škole i prvog razreda gimnazije.

Programi za peti razred su već objavljeni, a u toku je procedura objavljivanja novog plana nastave i učenja za prvi ciklus osnovnog obrazovanja i programa za prvi razred, nakon čega će uslediti javni poziv izdavačima da pripreme nove udžbenike za ova dva razreda. Gordana Mijatović, zamenica direktora Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, govori za Školski portal o novinama koje očekuju nastavnike i učenike.

Šta će biti ključne promene u prvom razredu osnovne škole?

- Obavezni predmeti koji sada postoje se neće menjati, kao ni njihov fond časova.  Fizičko vaspitanje je dopunjeno sadržajima iz zdravstvenog vaspitanja i zdravstvene kulture, a kao i u petom razredu taj predmet će se ubuduće zvati fizičko i zdravstveno vaspitanje. Dosadašnji izborni predmeti će biti realizovani kroz sekcije ili na neki drugi način predviđen školskim programom, u skladu sa potrebama i mogućnostima škola, kao i interesovanjima učenika. Kada je reč o sadašnjim obaveznim izbornim predmetima - građanskom vaspitanju i veronauci, učenici će biti obavezni da se i ubuduće opredele za jedan od njih, s tim što je po novom zakonu reč o izbornim programima, a ne predmetima. Identično je rešen i status predmeta maternji jezik sa elementima nacionalne kulture.

Još jedna novina je uvođenje projekte nastave kao obaveznog časa na nedeljnom nivou.

- Projektna nastava je u planu nastave i učenja definisana kao oblik obrazovno vaspitnog rada obavezan za sve učenike. To je čas namenjen svim predmetima i njihovom međusobnom povezivanju. Jednom nedeljno po jedan čas ili svake druge nedelje po dva časa, učitelji će sa svojim učenicima tematski povezivati sadržaje različitih predmeta, uz obaveznu upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija.  Planirana je u ukupnom fondu od 36 časova i realizovaće se po uputstvu koje je sastavni deo programa za prvi razred. Kroz ovakav način rada će se razvijati međupredmetne kompetencije koje su eksplicitno definisane u novom zakonu i u koje, između ostalih, spadaju timski rad, rešavanje problema, saradnja, preduzetništvo. Kreativni učitelji i do sada su deo nastave izvodili na ovakav način, ali smo želeli da sistemski uvedemo ovaj savremeni pristup realizacije programskih sadržaja i dostizanja planiranih ishoda u prvi ciklus, kako bi, između ostalog, indirektno uveli postupnu i plansku upotrebu digitalne tehnologije u obrazovni proces.

Novi Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja uveo je novu terminologiju, pa se više ne govori o nastavnom planu i programu, niti postoji podela na obavezne i izborne predmete.

- U novom zakonu su eksplicitno definisani ciljevi obrazovanja i vaspitanja, ishodi obrazovanja, obrazovni standardi, ključne kompetencije i opšte međupredmetne kompetencije, a te elemente zakona je bilo neohodno ugraditi u plan i program. Da bi se podcrtalo da postoje razlike o odnosu na dosadašnje nastavne planove i programe koji su još uvek važeći, zakonom je definisana nova terminologija, pa se sada govori o planovima i programima nastave i učenja osnovnog i srednjeg obrazovanja. Planovi nastave i učenja imaju specifičnu strukturu i sadrže listu obaveznih predmeta i izbornih programa i aktivnosti po razredima, ukupan godišnji i nedeljni fond časova po predmetima, programima i aktivnostima. Programi nastave i učenja moraju da sadrže ciljeve odgovarajućeg nivoa obrazovanja i vaspitanja, opšte predmetne i specifične predmetne kompetencije, čega ranije nije bilo, moraju da imaju definisane ishode učenja za svaki predmet i razred, obrazovne standarde, ključne pojmove svakog predmeta, jasno uputstvo za didaktičko-metodički način ostvarivanja programa, uputstvo za formativno i sumativno ocenjivanje učenika i načine prilagođavanja programa muzičkog i baletskog obrazovanja, za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju, kao i učenika sa izuzetnim sposobnostima, a takođe i za obrazovanje i vaspitanje na jeziku nacionalne manjine i obrazovanje odraslih. Dakle, kada se prave planovi i programi po nivoima obrazovanja, svaki nivo mora da ima ovu strukturu.

Da li će biti razlika u sadržaju predmeta?

- Sadržaji su svakako rasterećni. Kada smo definisali ishode, odnosno šta učenik treba da zna na kraju prvog razreda iz svakog predmeta, videlo se koji su sadržaji bili višak, šta  nije bilo neophodno da bi učenik neka znanja i veštine dostigao. Ali moram da kažem da pri izradi programa akcenat nije bio na sadržajima već na metodama i načinu rada nastavnika. Kroz uputstva i objašnjenja u samom programu i uputstva za realizaciju nastave pojedinih predmeta data su pojašnjenja šta su programi orijentisati na ishode i kako ih postići. Akcenat je više na razumevanju učitelja da treba da iskortiste aktivne metode nastave, da rade na međupredmetnom povezivanju i da sve to realizuju na redovnim časovima, kao i kroz projektnu nastavu. Moram da napomenem da projekta nastava nije novina, ona je sastavni deo studijskih programa na učiteljskim fakultetima.

Kažete da su sadržaji smernica ili preporuka da bi se dostigli ishodi i da će učitelji i nastavnici imati veću slobodu pri njihovom izboru. Da li je definisan neki minimum koga se svi moraju pridržavati i da li postoji opasnost da svaki nastavnik različito tumači program?

- Radne grupe Zavoda su u programu svakog predmeta definisale ishode koje svaki učenik treba da dostigne na kraju prvog razreda, a pored toga dati su preporučeni sadržaji pomoću kojih se ti ishodi mogu postići. Međutim, u didaktičkom uputstvu za realizaciju nastave se kaže da nije neohodno da morate svaki od tih sadržaja da realizujete. Možete manje, a možete i više. Sadržaji su kao smernica važni za autore udžbenika, ali moram da kažem da su kreativni pisci udžbenika i do sada unosili nešto svoje, dok su se neki striktno držali sadržaja, iz straha da im udžbenici ne budu odobreni. Praćenjem postignuća učenika, kroz završni ispit i druga testiranja, meriće se da li su učenici dostigli ishode, a ne da li je realizovan sadržaj.

 U kojoj meri je postignuto rasterećenje u programima za peti razred?

- Kada smo radili program za peti razred išli smo u susret novim zakonskim rešenjima, jer u tom trenutku zakon nije bio usvojen, ali su postojale neke radne verzije. Mi smo u zakonske okvire stavili sve ono što je stručna praksa u poslednjih desetak godina pokazala kao dobro i kvalitetno. Mnoge dobre metode rada su se primenjivale u našim učionicama, imali smo dobre škole i dobre nastavnike, to su bili pojedinci, ali nismo imali sistem. Sada smo to rešili na sistemskom nivou.

Da li će biti obuka za učitelje i nastavnike?

- Planirano je da tokom naredne kalendarske godine bude obučeno oko 20.000 nastavnika u Srbiji. To je veliki projekat Ministarstva prosvete, a uloga Zavoda je da kreira i realizuje obuke na terenu, kako bismo nastavnike pripremili za implementaciju novih sadržaja i metoda rada. Do kraja decembra Zavod treba da pripremi program obuke, koji s jedne strane podrazumeva da nastavnicima pojasnimo terminološke i druge novine u odnosu na dosadašnju nastavu, a drugi deo je specifična obuka za predmetne nastavnike. U okviru nje će nastavnicima biti pojašnjeno kako da rade globalne i operativne planove, kako mogu da operacionalizuju ishode koji su definisani u programima, na koji način mogu da ih razlažu na manje ishode, jer su u programu dati za kraj prvog razreda...Najveći deo obuka će verovatno biti održan po školskim upravama i regionalnim centrima za usavršavanje nastavnika, a ukoliko bude potrebno radiće se i on-lajn obuke.

U kojoj meri će autori udžbenika shvatiti suštinu ishoda, ako tome obučavate nastavnike?

- I njima mora biti prioritet nastava usmerena na ishode, a udžbenik je samo jedno od sredstava da se do toga dođe. Već na tržištu imamo dosta kvalitetnih udžbenika, a moj utisak je da je izdavačima poprilično jasno šta se od njih traži. Plan i program za peti razred je objavljen i čuli smo dosta pohvalnih komentara izdavača, ali nas niko od njih nije zvao da kaže kako im nešto nije jasno. Verujem da sa nestrpljenjem očekuju da bude objavljen program za prvi razred, kako bi stigli na vreme da pripreme rukopise.

Stručnjaci su iznosili kritike na račun kvalifikacija ljudi koji se nalaze na listi pregledača. Može li to da bude prepreka da dobijemo kvalitetne udžbenike i da li su pomenute ocene, po Vašem mišljenju, opravdane?

- Pokazalo se da lista koja je važeća i koju moramo da koristimo ima prednosti i mane. Prednost je u tome što je ceo postupak izbora bio transparentan. Zavod sa te liste bira kompetentne ljude u komisije koje pregledaju rukopise udžbenika. Svi koji su na listi su za taj posao obučeni. Pokazalo se da ima sjajnih ljudi, ali nažalost i nekih koji nisu kvalitetni koliko bismo mi želeli. Postoji predlog da se u novom Zakonu o udžbenicima odustane od sadašnjeg rešenja i da Zavod dobije mogućnost da formira svoju listu saradnika po vrlo jasnim kriterijumima. Važno je da imamo visoko stručne i motivisane saradnike za veliki posao koji nas očekuje narednih godina. Ukoliko zakon u međuvremenu ne bude promenjen ili ako Ministarstvo ne predloži drugo rešenje, moramo da ispoštujemo važeći zakon i da biramo pregledače sa te liste, ali ćemo se truditi da izaberemo najkvalitetnije. Olakšavajuća okolnost je da najviše stručnjaka na listi ima za prvi ciklus obrazovanja, što znači da je tu mogućnost izbora najveća. Mnogo je veći problem za drugi ciklus i pojedine predmete.

Da li to znači da ćete, ako Ministarstvo ne predloži drugačije rešenje, biti prinuđeni da angažujete predgledače koji nisu kompetentni za taj posao? Drugim rečima, jesu li Zavodu vezane ruke?

- S obzirom da je reč o novim programima, da je ovo prva godina njihove primene i da se pripremaju novi udžbenici za prvi i peti razred, ne očekujemo probleme. Dakle, ne očekujemo da će biti toliko mnogo udžbenika da bismo morali da angažujemo veliki broj ljudi, a među njima i one za koje smatramo da nisu najbolji izbor.

Vesna Stamenić