Kako odabrati srednju školu?

Različlite generacije malih maturanata svake godine muči isti problem - kako da ne pogreše u izboru srednje škole, koja će velikim delom odrediti njihovu sudbinu.

U Nacionalnoj službi za zapošljavanje postoji besplatno savetovalište za profesionalnu orjentaciju, dok poslednjih nekoliko godina pomoć u donošenju ove odluke nude i osnovne škole.

 - Karijerno vođenje i savetovanje mladih podrazumeva različite vrste stručne podrške. U tom smislu, Nacionalna služba za zapošljavanje, kao nosilac nacionalne strategije zapošljavanja, igra ključnu ulogu u sprovođenju ovih aktivnosti, a sve u cilju pravovremenog profesionalnog opredeljenja i donošenja prave odluke mladih ljudi o izboru zanimanja - kažu u NSZ.

Prilikom savetovanja za izbor buduće škole, najvažnije je da budući srednjoškolci sagledaju svoje sposobnosti, interesovanja i osobine ličnosti, ali i mogućnosti zaposlenja, savetuju stručnjaci.

- Budući srednjoškolci na izbor škole često se odlučuju na osnovu nekih manje bitnih faktora, kao što su blizina škole, uticaj društva, roditelja i zanimanja kojima se oni bave, lične procene da je škola “laka”, njena popularnost i slično. S druge strane, mnogi osmaci se opredeljuju na osnovu interesovanja i procene da im leže određene oblasti - kažu u NSZ. Oni naglašavaju da se, na primer, đacima koji se opredeljuju za gimnaziju, trude da predoče da je to samo jedan deo školovanja i da je, nakon završene gimnazije, poželjno da steknu obrazovanje i kvalifikacije za određeno zanimanje na visokim strukovnim školama i fakultetima.

Zaposleni u ovoj službi, po zanimanju psiholozi, u radu sa decom akcenat stavljaju na važnost pravog izbora daljeg školovanja u skladu sa sposobnostima, osobinama ličnosti, motivacijom za bavljenjem određenim poslovima i aktuelnom situacijom na tržištu rada.

Tako bi, na primer, budući učenici ekonomskih škola trebalo pre svega dobro da se snalaze sa računanjem, da vole da rade sa brojevima, dok je za buduće učenike medicinskih škola veoma važno da osim strpljenja, staloženosti i potrebe da pomažu ljudima, poseduju predznanja iz hemije i biologije.

Deci koja najčešće ne znaju šta koja profesija zahteva od njih, prva adresa treba da bude školski psiholog. Nakon toga, za savet mogu da se obrate i savetnicima za planiranje karijere u svim većim filijalama NSZ. Takođe, pri Nacionalnoj službi u Beogradu, Nišu i Novom Sadu su otvoreni centri za informisanje i profesionalnu orijentaciju (CIPS). Tu mogu da urade testove interesovanja, ličnosti, sposobnosti i opšte kulture. Nakon toga, sledi razgovor sa psihologom, koji daje predlog šta bi mogli da upišu.

Školski psiholog Marina Nadejin kaže da mnoga istraživanja pokazuju da je profesionalna orijentacija dece veoma važna i u praksi korisna.

- Ako su detetu u porodici svi, na primer, advokati i ono se samo vrlo često odluči za to, po inerciji. Neki od njih vremenom shvate da “to nije to”, ali mnoga deca, nažalost, ceo život kasnije rade posao koji ne vole. Zbog toga je veoma važno proceniti sebe, a škole mogu u tome dosta da pomognu - priča Marina Nadeljin. Kako kaže, deca nekada ne vode računa o svojim drugim interesovanjima.

- Možda su zainteresovani za robotiku, humanitarni rad... Nekada predmet koji vole i koji im dobro ide nije presudan faktor, nego njihova interesovanja van škole - zaključuje Nadejin.

Najvažnije za dobar izbor:

  • Sposobnost deteta

  • Osobine ličnosti

  • Motivacija za bavljenje određenim poslom

  • Situacija na tržištu rada

Pogrešni razlozi:

  • Blizina škole

  • Uticaj društva

  • Uticaj roditelja

  • Zanimanje kojim se bave roditelji

  • Procene da je škola "laka"

  • Popularnost škole

 Izvor: Blic.rs