ŠKOLSKI PORTAL ISTRAŽUJE: Kako će izgledati licenciranje direktora škola

Dodela prvih licenca za rad direktorima predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola u Srbiji konačno će početi u novembru.

Prema saznanjima Školskog portala, Ministarstvo prosvete je uputilo poziv direktorima koji su ispunili uslove da se prijave za polaganje ispita za licencu i dostave školskim upravama neophodnu dokumentaciju. Kako prijave budu stizale, direktori će u roku od 15 dana biti pozivani na ispit, koji će polagati pred tročlanim komisijama u sedištu Ministarstva prosvete, Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje (za obrazovne ustanove sa teritorije Vojvodine) ili pri školskim upravama.

U prvoj grupi koja može da se prijavi za polaganje ispita je 330 direktora, koji su još krajem prošle godine savladali obuku i čije su ustanove ocenjene najvišim ocenama u eksternoj evaluaciji. Nastavak obuka se planira za 2019. godinu, prema planu koji bude uradio Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.

Program obuke se sastoji iz više tema koje se odnose na standarde kompetencija direktora, a savladavanje tog programa je uslov za pristupanje ispitu za sticanje licence, predviđeno je pravilnikom koji reguliše ovo pitanje.

Zavod za unapređivanje obrazovanja priprema i realizuje program obuke na dva načina - interaktivnim obukama u grupi od najviše 30 učesnika i individualnim učenjem na daljinu. Obim i sadržaj obuke utvrđuje se za svakog kandidata ponasob, a ona zavisi od dužine prethodnog iskustva na poslovima direktora, ostvarenih rezultata rada u ustanovi, izraženih kroz ocenu na eksternoj evaluaciji i stepena i vrste obrazovanja kandidata. Obuka može trajati od 16 do 104 sata, odnosno od dva do 13 dana. Najkraću (interaktivnu) obuku imaće direktori sa preko šest godina iskustva, čije su ustanove ocenjene četvorkom u spoljašnjem vrednovanju, kao i oni koji su dobili trojku za ukupan kvalitet rada, uz uslov da su u oblasti kvaliteta koji se odnosi na organizaciju rada i rukovođenje postigli najveću ocenu.

Pravilnikom o programu obuke i polaganju ispita za licencu za direktora predviđeno je da odluku o sadržaju i dužini trajanja obuke donosi komisija koju imenuje ministar, a u njenom sastavu su predstavnici dva prosvetna zavoda i prosvetni savetnici. Posle savladane obuke, kandidat sprovodi istraživanje i piše izveštaj koji sadrži ključne rezultate i preporuke za unapređivanje obrazovno-vaspitne prakse. Sem toga dužan je da pripremi porfolio u kojem su dokazi o ostvarenosti standarda kompetencija direktora. Pravilnik je predvideo da kandidat nakon savladane obuke ima tri meseca da sprovede istraživanje i formira portfolio.

Ispit se polaže pred tročlanom komisijom koju čine dva prosvetna savetnika i jedan predstavnik prosvetnog zavoda, a za kandidate koji polažu u Pokrajinskom sekretarijatu jedan člani komisije se određuje iz reda službenika tog sekretarijata, drugi član je prosvetni savetnik iz školske uprave na teritoriji Vojvodine, a treći predstavnik Pedagoškog zavoda Vojvodine.

Sam ispit za sticanje licence ima tri dela: u prvom kandidat predstavlja rezultate istraživanja, u drugom komisija vrši proveru da li je savladao standarde kompetencija za direktora, a u trećem se ocenjuje kvalitet portfolija. Ispit traje do 120 minuta i po pravilu se polaže u jednom danu.

Komisija ocenjuje uspeh kandidata na svakom od tri dela ispita, i svaki  mora se da položi da bi se dobila licenca. Ko ne uspe, ima pravo na popravni iz dela koji nije položio. Na popravni može da izađe nakon isteka mesec dana od dana polaganja ispita za licencu, a najkasnije u roku od tri meseca. Kandidat koji na popravnom ispitu ne položi deo ispita, smatra se da nije položio ispit u celini, a priznaje mu se savladan program obuke za ponovno polaganje ispita. Kandidat može podneti zahtev za ponovno polaganje ispita za licencu u celini, nakon najmanje 90 dana od dana prethodnog polaganja. Ako ni taj put ne uspe, mora ponovo na obuku.

Sredstva za obuku i polaganje ispita za licencu za direktore koji su na funkciji obezbeđuju se iz budžeta lokalnih samouprava, dok popravni i ponovno polaganje ispita plaćaju kandidati. Šansu da dođu do licence imaće i ostali zaposleni koji nameravaju da u budućnosti konkurišu za direktorsko mesto, ali će oni sami finansirati program obuke i polaganje ispita. Nadležni objašnjavaju da je država dužna da obezbedi besplatno polaganje obuke i ispita ljudima koje je postavila na tu funkciju, te da u budžetu nema dovoljno novca, niti je potrebno da to finansira za sve ljude koji su u obrazovnom sistemu, jer je to deo njihovog profesionalnog razvoja koji sami planiraju. Zakon propisuje da po izboru na funkciju direktor ima dve godine da stekne licencu.

Direktori sa kojima smo razgovarali kažu da je polaganje ispita za sticanje licence potrebno, jer se niko od prosvetnih radnika nije školovao za ovu zahtevnu funkciju.

- Mi smo se tokom obuka koje smo pohađali u novembru i decembru prošle godine upoznali sa procedurom za sticanje licence i znamo šta nas očekuje. Mislim da će najteži deo biti administracija, jer u portfoliju morate da dokažete svaki indikator iz standarda kompetencija direktora. Ti standardi su visoki. Svi mi mnogo više radimo nego što to zapisujemo, tako da će biti malo teže da sve to dokažete. Jer ako nešto niste zabeležili kao da niste radili. Meni istraživanje nije problem, jer imam dosta radova – kaže Dragana Ljubisavljević, direktorka OŠ „Vuk Karadžić“ iz Knjaževca.

Na pitanje da li važnije da direktor škole bude dobar menadžer ili pedagoški rukovodilac, ona odgovara da su obe stvari značajne.

- Veoma je bitna nastava, rad sa roditeljima, učenicima i kolegama, ali sa druge strane direktor mora da bude i pravnik, ekonomista, dobar organizator. Bliža nam je nastava, jer se niko od nas nije školovao da bude direktor. Zato svako ko želi da rukovodi školom mora biti spreman da stalno uči i da se usavršava. Skloni smo da kažemo da novca nema dovoljno i da su budžeti lokalnih samouprava siromašni, ali postoje brojne mogućnosti da se konkuriše na projekte. Naša škola je učestvuje u 12 projekata i oni nam pružaju ne samo obrazovnu dimenziju već omogućuju da nabavljamo određenu tehnologiju, nastavna sredstva i sve što nam je potrebno za rad - navodi Ljubisavljević.

Direktor Zemunske gimnazije Miloš Bjelanović se slaže da onaj ko je na čelu obrazovne ustanove treba da bude pedagoški rukovodilac, da vodi računa o kvalitetu nastave, stručnom usavršavanju nastavnika i slično. Međutim, ističe da je apsolutni prioritet menadžerski posao. Da bi škola dobro funkcionisala neophodna je dobra organizacija, a to podrazumeva da direktor ima tim na koji može da se osloni.

Bjelanović ukazuje da je licenciranje direktora uvedeno u zakon još 2003, ali da do danas nije sprovedeno.

- Kada sam pre devet godina postao direktor mislio sam da ću lako obavljati taj posao jer sam na čelo škole došao iz kolektiva, ali vrlo brzo sam shvatio da je neophodno da stalno učim i usavršavam se da bi škola mogla da napreduje, a samim tim i zaposleni i učenici. Obuke su dobro osmišljene i svako ko ih prođe će dobiti bar elementarna znanja o finansijama, pravu, nastavi…svemu što čini direktorski posao. Što se tiče realizacije ispita za licencu, mislim da ima prostora za dorađivanje tog modela. U komisiji za polaganje ispita su dva predstavnika Ministarstva prosvete i jedan iz zavoda, i tu imam primedbu, jer teško da će ljudi koji nisu bili na rukovodećoj funkciji moći da procene da li će direktori biti u stanju da uspešno vode kolektiv – ističe Bjelanović.

Vesna Stamenić