Šarčević najavio planove Ministarstva prosvete, pravi se strategija do 2030.

Ministar prosvete Mladen Šarčević najavio je na konferenciji za novinare planove Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, ali i strategije, koje se odnose na period do 2030. godine.

"Krećemo u proceduru predstavljanja strategije za obrazovanje i nauku do 2030. godine. Tu će biti dva preseka, a zakon predviđa da se strategija izrađuje na sedam godina, a radiće se i akcioni plan za prvih pet godina", kazao je Šarčević.  

Kako je napomenuo, na ovome se radi više od osam meseci i u ceo projekat uključeni su timovi koje čine ljudi iz visokog obrazovanja, akademske zajednice, instituta, zavoda i drugih eksperata u čemu im pomažu ljudi iz Evropske komisije, koji su angažovani na ovom projektu.  

Šarčević je rekao da je aktuelna strategija, koja važi do 2020. godine, izvršena u potpunosti. Kako navodi ministar, nova strategija imaće nekoliko segmenata, a prvi se odnosi na predškolsko i osnovno obrazovanje i to početkom februara, dok se početkom marta predstavlja strategija za srednje obrazovanje.

Potom, u aprilu su na redu učenički i studentski standrad, a u maju nauka i tehnološki razvoj, dok će se u junu predstavljati visoko obrazovanje. Taj segment je ciljano ostavljeno za kraj, jer su određene procedure još u toku.  

"U međuvremenu, tokom leta, svi će moći, i stručna i opšta javnost da pogleda, kritikuje, daje primedbe, sugestije i sve drugo što bude potrebno. Stručna javnost je već uključena na više nivoa", objašnjava Šarčević. 

On je napomenuo da se vršila analiza kako se to radi u ozbiljnim zemljama kao što su Finska, Estonija, Kina, Južna Koreja, Španija i Portugal.  

"Nama je moto kvalitet obrazovanja", rekao je Šarčević i dodao da je podjednako bitna i vaspitna funkcija ustanova, ali i da društvo bude zasnovano na znanju, što podrazumeva više mladih, kvalitetno obrazovanih ljudi.

Šarčević je tom prilikom najavio da će u dogledno vreme doći i do trasformacije samog ministarstva, kada je reč o unutrašnjoj organizaciji, gde će biti uvezeni modeli stručnog osposobljavanja.  

"Ono što ćemo morati da radimo najviše kao društvo i mi kao ministarstvo i ostali koji sa nama kooprerijaju, a to su Privredna komora, Ministarstvo privrede i svi drugi, to je obrazovanje odraslih", i dodao da postoji stalna potreba za usavrsavanjem i da se dopunjavaju znanja.  

"U septembru ćemo prikazati koliko treba država da izdvaja i koji su dodatni izvori prihoda kada usaglasimo sve sa Ministarstvom finansija i ostalim ministarstvima, i onda ćemo izaći u septembru samo sa time", napomenuo je on.  

Kraj tog prosesa ogledaće se u vidu javnog slušanja početkom oktobra, dok usvajanje nove strategije ostaje na Vladi.

Mala matura ove godine nepromenjena, 2022. digitalni sistem

Šarčević je rekao da ove godine mala matura ostaje nepromenjena, dok će za dve godine biti uveden novi digitalni sistem polaganja.  

Ono što se od ove godine menja jeste način na koji će se distribuirati i pregledati testovi, a osmaci će kao i do sada polagati malu maturu shodno važećem pravilniku o programu završnog ispita. To znači da će učenici osmog razreda polagati tri testa: iz srpskog, matematike i kombinovani test.

Cilj novog modela, koji će biti zasnovan na digitalizaciji je da se u što većoj meri izbegne faktor ljudske greške. Ministar objašnjava da će prelaz ka novom sistemu polaganja biti postepen i da će za to biti pripremani i đaci i nastavnici.

Izvor: rs.n1info.com