Zdravstvene navike učenika u uslovima vanrednog stanja

Projekat je rezultat saradnje Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu i Srpskog saveza profesora fizičkog vaspitanja.

U cilju podrške naporima koje naše društvo čini u borbi protiv korona virusa, Srpski savez profesora fizičkog vaspitanja i sporta u saradnji sa Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije, sproveo je onlajn istraživanje zdravstvenih navika učenika u uslovima vanrednog stanja.

Imajući u vidu da je cilj nastave i učenja fizičkog i zdravstvenog vaspitanja da učenik unapređuje fizičke sposobnosti, motoričke veštine i znanja radi očuvanja zdravlja, želeli smo da sagledamo u kojoj meri su deca i mladi, uz podršku svojih nastavnika fizičkog i zdravstvenog vaspitanja i roditelja, uspeli da se prilagode novim okolnostima i očuvaju nivo zdravstvenih navika iz prethodnog perioda.

Uz saglasnost direktora škola, nastavnici fizičkog su učenicima 5. i 7. razreda osnovne škole, odnosno, 1. razreda srednje škole, prosledili link za jednostavnu onlajn anketu. Učešće učenika je bilo potpuno anonimno i dobrovoljno, a odziv je prevazišao sva očekivanja. Obrađeno je ukupno 4097 anketa (41.3% dečaci) iz svih regiona Republike Srbije (Beograd, Vojvodina, Šumadija i zapadna Srbija, Južna i istočna Srbija, Kosovo i Metohija) i svih upravnih okruga. Posebno raduje izuzetna uključenost škola sa Kosova i Metohije, a veliko interesovanje ispoljeno je i u vojvođanskom regionu.

- Velika većina učenika ocenjuje svoje zdravlje kao odlično; u većini regiona taj procenat se kreće oko 70%, dok na Kosovu i Metohiji dostiže 81%. Pored toga, učenici su veoma zadovoljni svojim životom: u zavisnosti od regiona, 86 do 92% učenika iskazalo je visoko zadovoljstvo, a nisko zadovoljstvo između 0.3 i 2.1% učenika.

Na nivou celog uzorka dobijeni su skoro identični rezultati u odnosu na istraživanje iz 2018. godine. Nisu utvrđene značajne razlike između devojčica i dečaka. Uzrasne razlike postoje i statistički su značajne: najveći procenat učenika koji ocenjuje svoje zdravlje kao odlično konstatovan je kod učenika 5. razreda (78.1%), zatim 7. razreda (69%), pa 1. razreda srednje škole (59.8%). Što su učenici stariji, samoprocene zdravlja su negativnije. Uzrasne razlike su izraženije nego u prethodnom istraživanju.

Rezultati istraživanja pokazuju da postoje značajne regionalne razlike, što se mora imati u vidu kod planiranja i realizacije nastave, planiranja edukacija i različitih intervencija usmerenih na promociju zdravlja dece i mladih. U većini posmatranih parametara, deca i mladi sa Kosova i Metohije pokazuju pozitivnije zdravstvene navike u odnosu na ispitanike iz drugih regiona.

Rezultate istraživanja možete pronaći na sajtu Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.

Izvor: Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja