Obeležavanje svetskog dana voda u OŠ „Desanka Maksimović” iz Požarevca

Učenici četvrtog razreda OŠ „Desanka Maksimović” iz Požarevca su sa svojom učiteljicom Goricom Spasić sproveli projekat „Vodu štedi jer život vredi”, u cilju očuvanje svesti o zaštiti vode.

Ekolоoška, zelena škola

Od svog osnivanja, pa sve do sada, već 35 godina, učenici, nastavnici, roditelji i svi zaposleni u OŠ „Desanka Maskimović” u Požarevcu, pored svog imana nove naziv EKO-ZELENE škole jer se sve vreme, pored osnovnih delatnosti, bavimo se i ekološkim temama u cilju očuvanja zaštite životne sredine za zdraviji život svih nas.

Ovaj projekat je nastao kao proširena aktivnost nakon nagrađenog rada učenika na 4/2 konkursuBraničevske eparhije „Ekološki odgovor pravoslavnih na klimatske promene”, uz kombinovan rad na veronaci i građanskom vaspitanju, kao i korelacijom svih ostalih predmeta u razrednoj nastavi.

 
slika
 

Vodu štedi jer života vredi

Za početak ono što znamo:

- Voda je providna tečnost koja formira reke, jezera, okeane i kišu

- ona je glavni sastojak živih bića

- voda je tečnost koja se na Zemlji često javlja i sa svojim čvrstim stanjem, ledom; i u gasovitom stanju, pari (vodena para). Ona se takođe javlja u oblku snega, magle, rose i oblaka;

- voda pokriva 71% Zemljine površine;

- ona je značajna za sve poznate forme života. 

Voda za piće

- Bezbedna voda za piće je životno važna za ljude i druge životne forme, mada ona ne pruža kalorije ili organske nutrijente.

- Dostup bezbednoj vodi za piće je poboljšan tokom zadnjih dekada u skoro svim delovima sveta, mada jedna milijarda ljudi još uvek nema prisutup bezbednoj pitkoj vodi i oko 2,5 milijarde nemaju adekvatnu sanitaciju.

Pojedini posmatrači su procenili da će do 2025. više od polovine svetskog stanovništva biti ugroženo nedovoljnim pristupom bezbednoj vodi.

- Voda igra važnu ulogu u svetskoj ekonomiji, pošto ona funkcioniše kao rastvarač za širok spektar hemijskih supstanci i olakšava industrijsko hlađenje i transport.

slika 1

Kakva nam je voda?

- Pitka voda, podzemna, bunarska i površinska, je bistra i potpuno prozirna voda, bez mirisa i boje, a radi dobrog ukusa treba da sadrži rastvoreni kiseonik, ugljen-dioksid i rastvorne soli (NaCl, NaHCO3) i dr.


- Ako voda sadrži patogene bakterije, organske materije, nitrate, nitrite i amonijak, te soli govžđa (koje omogućuju razvoj algi), manganove soli (daju vodi loš ukus) ili druge štetne materije.

- Voda se mora pre upotrebe pročistiti oksidacijom kiseonikom iz vazduha i dezinfikovati hlorom ili ozonom.

- Mineralnom vodom naziva se prirodna voda koja u jednoj litri sadrži više od 1g svih rastvorenih soli. Isparavanjem takve vode do suvog, u većini slučajeva ostaju karbonati.Na svakoj boci prirodne mineralne vode nalaze se podaci o njenom sastavu, a time i brojnost kalcijumovih i magnezijumovih jona.

slika 2

Neke vrste voda

- Padavinska voda je deo padavina, koje se ispirući površine direktno ili posredno slivaju u vodne sisteme. Zbog sve većeg zagađenja atmosfere i zemljišta dolazi do znatnog zagađenja prirodne vode. Na izgrađenim površinama prikuplja se i ispušta s otpadnim vodama ili odvojeno od njih. Takva voda sadrži prašinu i nešto rastvorenih gasova iz atmosfere, a nema rastvorenih soli, pa je bljutavog ukusa, iako se se ponegde koristi za piće.

- Podzemne vode su vode koje se nalaze u tlu, tj. u šupljinama tla. Podzemna voda u stenama s međuzrnastom poroznošću naziva se temeljnicom. Podzemna voda je ona voda koja može strujati pod delovanjem gravitacione sile. U vezanim stenama, voda se nakuplja i protiče kroz pukotine. U krškom području znatne količine vode protiču podzemljem.

- Arteška voda, podzemna je voda koja se pod određenim pritiskom nalazi u vodopropusnom sloju između vodonepropusnih slojeva.

slika 4

slika 7

slika 8

slika 10

Izvor: OŠ „Desanka Maksimović”, Požarevac