Učenicima je potreban srećan učitelj

Ako ste prosvetar, neko ko obrazuje mlade ljude, vaša odgovornost broj jedan je biti pred njima najbolja verzija sebe, a to znači da vam raspoloženje i motivacija budu na visokom nivou.

Vreme u kojem živimo obiluje informacijama svake vrste koje nas zapljuskuju sa svih strana.

I uprkos "osećaju" virtuelne povezanosti sa mnoštvom tekućih događaja, lako nam se može desiti da u svemu tome izgubimo energiju i da budemo umorni praktično ni od čega vrednog.

Nastojeći da budemo u toku svega gubimo nit koju čini naša kreativna energija. Telefoni su prečesto u našim rukama i gotovo automatizirano pogledavamo na facebook postove, statuse, lajkove. Sve to odnosi našu najbolju radnu energiju koju bismo mogli upotrebiti za nešto vredno truda. Čak se stvara i jedna vrsta zavisnosti koja se neprimetno uvukla u naš život.

Zavisnost ima svoju biohemijsku strukturu u našem organizmu. Naime svaka radnja koju učinimo, svaka uzbudljiva situacija stvara određenu hemijsku reakciju u našem telu.  Zavisno o vrsti nadražaja, u našem telu nastaju, generišu se, hormoni zadovoljstva ili hormoni stresa.

Prijatne situacije, događaji, vesti u telu stvaraju dopamin ili tkzv. hormon sreće. 

I zaista povećana količina dopamina u telu uzrokovana lepim događajima, blagotvorno deluje na organizam.

Nasuprot tome, manjak dopamina stvara neraspoloženje, nemotivisanost loš osećaj, težu koncentraciju.

A ako smo izloženi stresnim događajima, neprilikama itd. u telu se stvara tkzv. hormon stresa - kortizol. Dolazi do njegovog povećanja što se odražava na raspoloženje.

Kada gledate vesti prepune uznemirujućih informacija, kada čitate uvredljive komentare o nečemu što volite, kada slušate katastrofična predviđanja raznih današnjih proroka koji čitaju budućnost (koja je po pravilu loša)  vaše telo reaguje biohemijskom reakcijom stvaranja hormona stresa. 

I premda su hormoni stresa važni za naš opstanak, jer oni podstiču organizam na delovanje, prečesta i preintezivna izloženost negativnim poticajima, stvara višak tih hormona na račun imunološkog sistema, koji tada svoju funkciju zaštite organizma svodi na minimum, tj. na nivo koji organizam dovodi u veću izloženost spoljašnjim agensima koji mogu narušiti zdravlje organizma.

Moderan stil života nameće mnoga ponašanja koja nisu nužno dobra za nas i pravo je umeće naći ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Ako išta možete učiniti za sebe, odmah, sada, to je - da smanjite izloženost informacijama koje vam nisu potrebne, trivijalnim, tragičnim, bespotrebnim informacijama, koje na nevidljiv način utiču na naše raspoloženje i zdravlje.

Ako ste prosvetni radnik, neko ko obrazuje mlade ljude, vaša odgovornost broj jedan je biti pred njima najbolja verzija sebe, a to znači da vam raspoloženje i motivacija budu na visokom nivou.

Postići taj nivo i nije tako teško ako mudro odaberemo i budemo selektivniji u pogledu onoga čemu dopuštamo da ulazi u našu glavu.

Autor: Miro Pandur edukator

Izvor: pcskolarac.info