Počinje bitka za indeks

Prošla nedelja protekla je u znaku male mature i trke osmaka za upis u srednje škole, a ove će u glavnim ulogama biti svršeni srednjoškolci, budući brucoši pred kojima su prijemni ispiti na fakultetima i bitka za mesto na željenom fakultetu.

Bitka za indeks i budžet

Budući studenti mogu da biraju između devet državnih univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu, Novom Pazaru i Prištini (sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici), 22 državne akademije i visoke škole strukovnih studija, ali i sve više privatnih fakulteta.

U prošloj 2022/2023. školskoj godini u Srbiji upisano je nešto manje od 50.000 studenata (49.387), koliko ih se očekuje i ovog leta. Tada je 57,5% završilo na državnim fakultetima, 18,3% na privatnim, 19,7% na državnim akademijama strukovnih studija i visokim školama i, konačno, 4,5 odsto na privatnim visokim školama.

Posmatrano prema načinu finansiranja studija, 49,7% studenata prošle godine bili su korisnici budžeta, a 50,3% su činili samofinansirajući akademci.

Konačne liste 10. jula

Iako se u proteklom periodu mnogo pričalo o državnoj ili velikoj maturi, i ovog leta će upis na fakultet biti po staroj šemi, a rangiranje kandidata će se vršiti na osnovu uspeha u srednjim školama i na prijemnom ispitu.

Svi zainteresovani su protekle nedelje imali priliku da se prijave na željene fakultete, a od danas do petka na programu su prijemni ispiti, rezultati bi trebalo da budu obelodanjeni do 3. jula u 16 sati, a konačne rang-liste na svim fakultetima najkasnije do 10. jula.

Tada bi trebalo da se tačno zna ko je sakupio dovoljno bodova za upis kojeg smera i fakulteta, ali i ko je uspeo da “upadne na budžet”, a ko će morati sam da finansira svoje studiranje.

Naravno, postoji mogućnost da oni koji su nezadovoljni konkurišu i u drugom, pa čak i trećem upisnom krugu.

Škola 40 + prijemni 60

Budući brucoši će i ove godine moći maksimalno da osvoje 100 poena i to 40 na osnovu uspeha u srednjoj školi i još 60 na osnovu rezultata na prijemnom ispitu.

Pod opštim uspehom u srednjoj školi podrazumeva se zbir prosečnih ocena u svakom razredu srednje škole pomnožen sa dva. Kandidat na taj način može osvojiti najmanje 16, a najviše 40 bodova.

Na primer, ako ste u sva četiri razreda srednje škole imali prosek 3,50, to bi značilo 3,50x4x2 što bi donelo zbir od 28 poena, a ako ste tokom sve četiri godine imali prosek 4,50, onda bi računica bila 4,50x4x2 i donelo bi vam 36 bodova.

Ipak, sve ono što su budući brucoši možda propustili u srednjoj školi, imaju veoma dobre šanse da nadoknade ako odlično urade prijemni ispit koji nosi 60 poena. I koji predstavlja svojevrsni trenutak istine.

Neko na budžet, a neko će plaćati

U akademskoj 2023/24. godini u prvu godinu studijskih programa osnovnih strukovnih, osnovnih akademskih i integrisanih studija na univerzitetima i fakultetima, čiji je osnivač Republika Srbija, na teret budžeta biće upisano 17.822 studenta, baš kao i 4.271 student na na akademijama i visokim školama strukovnih studija,

Upisnom kvotom na Univerzitetu u Beogradu, najvećem u celoj Srbiji, predviđena su 15.153 mesta za brucoše, od kojih će se o trošku države školovati 9.743, a iz svog džepa će studije plaćati 5.450 studenata.

Na 14 fakulteta Univerziteta u Nišu ove godine je 4.687 mesta - 3.262 na budžetu i 1.425 na samofinansiranju. Najviše mesta je na Filozofskom (640), a najmanje na Fakultetu umetnosti, gde će moći da se upiše 66 studenata. Kada je u pitanju Univerzitet u Novom Sadu, na njega može da se upiše ukupno 16.065 studenata, od toga 8.306 čije će školovanje biti finansirano iz državnog budžeta i 7.759 samofinansirajućih studenata.

Svi bi na psihologiju i logopediju

Psihologija na Filozofskom fakultetu, gde se prošle godine prijavilo skoro pet kandidata na jedno mesto, Logopedija, gde su se četiri kandidata borila za jedan indeks, zatim Stomatologija, Informatika na Matematičkom fakultetu, bili su najtraženiji studijski programi na fakultetima u Beogradu, pokazala je analiza upisa 2022/23. koju je uradio Univerzitet u Beogradu.

Među 10 najtraženijih studijskih programa još su Politikologija na FPN, Softversko inženjerstvo na ETF-u, IT na FON-u, Medicina, Arhitektura, Farmacija.

Najveći broj bodova za upis na studije bio je potreban za Softversko inženjerstvo na ETF-u. Poslednji upisani student na budžetu imao je 96 bodova. Slede Međunarodne studije na FPN (86), Logopedija (84,34), Metalurško inženjerstvo na TMF-u (84,16), Agroekonomija na Poljoprivrednom fakultetu (81,70), Stomatologija (79,36), Arhitektura (79,24), Politikologija na FPN (79,08), Arhitektura (78,50), IT na FON-u (77,80).

Negde gužva, a neki fakulteti prazni

Prvi podaci koje je obradio Beogradski univerzitet, pokazuju da je i ove godine nastavljen trend koji smo viđali u prethodnom periodu, da postoje fakulteti i smerovi koji su veoma traženi, na kojima je velika gužva i za koje je potreban veliki broj bodova, posebno za mesto na budžetu, dok ima onih koji imaju znatno manje prijavljenih kandidata nego slobodnih mesta, i to za budžetske studente.

Više prijavljenih za prijemne ispite nego slobodnih mesta imaju, između ostalih, Arhitektonski, Građevinski, ETF, Mašinski, FON, Saobraćajni, Ekonomski, Filozofski, FPN, Fakultet bezbednosti, Medicinski, Stomatološki, Farmaceutski, Matematički, Biološki...

Na drugoj strani, veoma je malo interesovanje za Rudarsko-geološki, Tehnički u Boru, Šumarski, Geografski, Filološki, a jasan pad se vidi i na nekad veoma prestižnom Pravnom fakultetu gde se nešto više od 1.200 kandidata prijavilo za čak 1.400 mesta.

Kako će sve izgledati u praksi tek će se videti nakon objavljenih rezultata, pošto poslednjih godina imamo sve veći broj onih koji konkurišu i polažu prijemne ispite na dva, tri, pa čak i četiri različita fakulteta, a sve kako bi “upali na budžet”.

Slobodna mesta, broj prijava i školarine

Fakultet slobodna mesta (prijavljeno) školarine

Arhitektonski 304 (622) 300.000

Građevinski 420 (658) 120.000

ETF 720 (1.096) 126.000-282.000

Mašinski 680 (1.091) 108.000-180.000

Rudarsko-geološki 316 (116) 66.000

Saobraćajni 350 (486) 130.000

Tehnološko-metalurški 385 (264) 75.000

Tehnički Bor 240 (79) 60.000

FON 980 (2.034) 159.000

Poljoprivredni 790 (369) 90.000

Šumarski 340 (148) 72.000

Ekonomski 1.320 (1.515) 106.000-140.000

Pravni 1.400 (1.207) 114.000

Pravoslavno-bogoslovski 230 (126) 105.000

Filozofski 733 (874) 118.550

Filološki 1.393 (979) 119.000

FPN 500 (852) 100.000-110.000

Fakultet bezbednosti 400 (516) 118.200

Učiteljski 420 (418) 108.000

Spec. edukacija i rehabilitacija 270 (241) 84.000

Sport i fizičko vaspitanje 260 (277) 150.000

Veterinarski 170 (191) 120.000

Medicinski 650 (1.075) 121.600-126.600

Stomatološki 240 (745) 180.000

Farmaceutski 327 (548) 145.000

Matematički 435 (526) 135.000-141.000

Fizički 155 (58) 66.000

Hemijski 185 (193) 102.000

Fizička hemija 100 (58) 75.000

Biološki 230 (256) 100.000

Geografski 250 (220) 96.000

NAPOMENA: Podaci sa sajta Beogradskog univerziteta u nedelju u 12.00.

Dodatne informacije možete videti OVDE. 

 

Izvor: blic.rs