Ko se bavi darovitim đacima u Srbiji?

Po obogaćenom i proširenom programu koji se primenjuje za učenike sa posebnim sposobnostima (IOP 3) radi 513 đaka u osnovnim i 207 u srednjim školama, ali ne postoje precizni podaci iz kojih predmeta i oblasti je najviše urađenih IOP-a 3.

U Srbiji ne postoji adekvatna strategija obrazovanja darovitih učenika, a još je ozbiljniji problem nedostatak znanja i veština stručnjaka koji treba da se bave ovim pitanjem. Iako je krovnim zakonom iz 2009. predviđeno uvođenje prilagođenog i individualizovanog načina rada s učenicima izuzetnih sposobnosti, ta mera je tokom proteklih godina korišćena samo sporadično i sa izvesnom rezervom.

Prema podacima Ministarstva prosvete, po obogaćenom i proširenom programu koji se primenjuje za učenike sa posebnim sposobnostima (IOP 3) radi 513 đaka u osnovnim i 207 u srednjim školama, ali ne postoje precizni podaci iz kojih predmeta i oblasti je najviše urađenih IOP-a 3. U izveštaju o realizaciji završnog ispita pronašli smo podatak da je u prošlogodišnjoj generaciji osmaka po IOP 3 iz nekog predmeta školovalo 89 đaka, a najviše ih je bilo na području Severnobanatskog okruga (33) i Zapadnobačkog (20).

Kako prepoznati darovitu i talentovanu decu (stručnjaci prave razliku između ove dve kategorije), kako razlikovati decu sa izuzetnim sposobnostima, od onih sa izuzetnim postignućima, koji je najbolji način da se unutar redovne škole podstiče njihova darovitost…sve su to pitanja koja muče nastavnike i stručne saradnike u školama.

Slavica Maksić, naučna savetnica sa Instituta za pedagoška istraživanja, kaže za Školski portal da je rad sa darovitom decom zahtevan posao iz više razloga.

- Nije lako identifikovati darovite učenike, jer je to razvojni kapacitet koji ne može sasvim pouzdano da se utvrdi u određenom trenutku. Postignuće, između ostalog, zavisi i od načina na koji se meri. Dakle, potrebna su kontinuirana merenja različitim instrumentima. Čak se neki zalažu da se identifikacija ni ne vrši, nego učenici uključe u aktivnosti na osnovu iskazanih interesovanja, što se kod nas rešava kroz slobodne aktivnosti i delom vannastavne aktivnosti ili sekcije. Takođe, dete može biti darovito za oblast koja se u školi ne uči. Roditelji mogu da obezbede dodatnu podršku van škole ili da smatraju da njihovo dete ne treba u školi da se bavi nečim što mu lako ide ili ga vodi ka zanimanjima za koja oni nisu zainteresovani. Neka deca ne žele da se uključe zato što im je važnije da imaju vreme za nešto drugo, da se ne razlikuju od svojih drugova iz odeljenja, da ne budu viđeni kao “štreberi”, odbačeni – objašnjava Maksić.

Prema njenim rečima, posebno pitanje je koliko okruženje i društvo u celini podržavaju ispoljavanje i razvoj darovitosti, talenata i kreativnosti u realnom životu, te kuda vodi interesovanje roditelja za podsticanje njihove darovite dece i spremnost nastavnika da se posvete osmišljavanju i realizaciji takve podrške.

- Ako onaj ko brže završi školu nema gde da se zaposli ili radno mesto na koje dođe ne pruža mogućnosti da svoje talente iskoristi, pada motivacija svih uključenih strana na duže staze. Mnogo su veće šanse za nezadovoljstvo i doživljaj besmisla kod onih koji su se za nešto spremali, pa je stvar propala, nego ako takve pripreme nije ni bilo. Treba razmotriti uslove u kojima bi se ova mera efikasnije i masovnije koristila u našim školama. Na primer, više promovisati primere dobre prakse u stručnoj javnosti i medijima, organizovati smotre uspešnih, davati nagrade, podstaći nastavnike za rad kroz saradnju sa kolegama u okviru nastavnih disciplina u školi i još više između škola, u okviru grada, kao i korišćenje unutrašnjih resursa škole, kao što su stručni saradnici - smatra Maksić.

Škole koje su se upustili u “avanturu” kreiranja IOP 3 nisu bez dilema.

Izazovi i prepreke

- Početak izrade IOP 3 u našoj školi propraćen je početnim entuzijazmom nastavnika . Prva prepreka koja nas je usporila bila je pitanje tačnosti identifikacije učenika kao darovitih ili samo uspešnih sa dobrim radnim navikama i dobrim školskim postignućima. Druga prepreka na koju smo naišli bilo je nepoznavanje same problematike kada je u pitanju funkcionisanje darovite dece, a samim tim i teškoća u izradi plana podrške za njih – prenosi svoja iskustva Milica Popović, psiholog u OŠ “Jovan Popović” u Beogradu.

U ovoj osmoletki program izrade IOP 3 kao podrške darovitim učenicima započet  je ove školske godine. Do sada su urađena tri IOP 3 za učenike koji su prepoznati kao daroviti u oblasti matematike i jedan u oblasti fizičkog vaspitanja. Trenutno je u proceduri izrada programa za još 12 učenika, sa kojima će rad započeti od jeseni.

- Program podrške darovitim učenicima u našoj školi osmišljen je kao kombinacija ubrzanog izlaganja redovnog programa u nastavi (učenik 4. razreda savladava gradivo iz 5.u definisanoj oblasti) i obogaćivanja sadržaja, kako kroz redovnu, tako i kroz dodatnu nastavu, slobodne aktivnosti, takmičenja. Poseban naglasak je na obogaćivanju u kome bi učenici imali ulogu samostalnih istraživača realnih problema koji odgovaraju oblasti njihovog interesovanja. Da bismo to realizovali planirali smo prilagođavanja u metodama, pristupu, ali i vremenskoj, pa čak i prostornoj organizaciji rada. Do kraja ove godine planiramo izradu posebnog školskog prostora za darovite učenike gde oni mogu samostalno ili uz nastavnika da rade na svojim istraživačkim aktivnostima). Nameravamo i da uspostavimo saradnju sa istraživačkim centrima i fakultetima, koji mogu pružiti dodatnu podršku u obliku vanškolskog angažovanja, ali i kao gostujući mentori u školi – ističe Popović.

Na pitanje da li je identifikacija darovitih preveliki „zalogaj“ za stručne saradnike u školama, Sanja Tatić Janevski iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja,  ističe da bi taj proces trebalo da vodi stručni saradnik, iako inicijativa za pripremu IOP 3 ne mora da potekne nužno od njega.

- Ipak, u ovom poslu oni jesu i treba da budu stručni oslonac nastavnicima i u tome dolazi do izražaja specifičnost i različitost inicijalnog obrazovanja stručnog saradnika i nastavnika – ukazuje Tatić Janevski, dodajući da prikupljanje podataka od samog učenika, roditelja, pa i vršnjaka dopunjava znanja o učeniku koja ima predmetni nastavnik.

Na naš komentar da u Srbiji postoji tendencija da se talentima proglašavaju svi đaci koji postignu neke rezultate na takmičenjima, Tatić Janevski navodi da je učešće na takmičenjima samo jedan od pokazatelja potencijalne zainteresovanosti za neki predmet ili oblast, te da to može biti samo jednokratni izlet u polje u kom će se učenik jedne godine preispitati svoje interesovanje, znanje i sposobnosti.

Prema njenim rečima, ima darovitih učenika koji nisu zainteresovani za takmičenja, kao što ima i onih koji ne postižu, na primer, čak ni vrlo dobar školski uspeh pa bivaju „preskočeni“ kod priprema za takmičenje, iako se kod kuće predano bave nečim specifičnim za predmet ( programiraju, pišu, strastveno izučavaju neki istorijski period, rade logičke zadatke iz hobija...).

IOP je plan

U većini škola u Srbiji rad sa darovitom decom svodi se na dodatnu nastavu ili  učenicima koji brže napreduju u nekim oblastima nastavnici daju na času zahtevnije zadatke nego ostalima. Objašnjavajući po čemu se razlikuje plan individualizovane podrške, Tatić Janevski kaže da dodatna nastava, kao i dodatni zadaci na času mogu biti deo IOP 3, ukoliko su unapred pripremljeni za konkretnog učenika koji ima izuzetne sposobnosti. Ona naglašava da je IOP 3 plan, što znači da se osmišljava unapred u skladu sa obrazovnim potrebama, interesovanjima i sposobnostima konkretnog učenika, i spovodi postupno.

- Uobičajeni oblici podrške darovitih učenika kao što su ubrzavanje (ali u okviru predmeta), obogaćivanje (proširivanjem ili produbljivanjem tema za koje je učenik posebno zainteresovan, a u okviru kojih mnogo toga već zna ume i može) i grupisanje (u okviru odeljenja u odnosu na oblast ili temu) imaju svoje mesto i u individualnom obrazovnom planu. IOP 3 sadrži više aktivnosti, izvora znanja i kompleksnije zadatke koji odgovaraju domenu darovitosti jednog učenika, a koji se prevashodno sprovode u nastavi diferenciranjem. Pored sadržaja mogu se diferencirati materijali za učenje, načini učenja, načini provere znanja, pa i domaći zadaci – navodi Tatić Janevski.

Pored teškoća u identifikaciji darovitih učenika, u školama izbegavaju IOP 3 uz obrazloženje da zahteva vođenje obimne dokumentacije. Sagovornica Školskog portal potvrđuje da je dokumentacija IOP 3 potpuno ista kao i za IOP 1 i 2 pa u tom smislu IOP 3 nije obimniji od ostalih planova individualizovane podrške, ali jeste dodatni posao za nastavnika.

- Moguće da je interesovanje i napor škola i nastavnika od uvođenja inkluzivnog pristupa bio usmeren u većoj meri ka učenicima koji imaju teškoće u učenju. U radu sa darovitim učenicima, nastavnici i škole oslanjaju se, čini se na standardne sistemske oblike podrške: mogućnost ranijeg polaska u školu, završavanje dva razreda za jednu školsku godinu, raniji upis u srednju školu i na fakultet, paralelno pohađanje muzičke/baletske sa osnovnom ili srednjom školom, dodatnu nastavu, školovanje u specijalizovanim školama, kao što su matematička i filološka gimnazija, upućivanje učenika u vanškolske organizacije i drugo – smatra Tatić Janevski.

Psiholog Milica Popović kaže da je određena dokumentacija za IOP 3 neophodna - pre svega dobar pedagoški profil deteta koji izrađuje nastavnik, psiholog, roditelj , kao i individualizovani  obrazovni plan podrške učeniku. Celokupna dokumentacija sadrži nekoliko strana, a vremenom se dopunjuje.

- Lično smatram da otpor koji postoji među pojedinim kolegama više predstavlja nedostatak znanja o datoj problematici, strah od nepoznatog i mogućeg neuspeha… - ocenjuje Popović.

Ona dodaje da kao kolega i psiholog razume otpore, ali istovermeno naglašava neophodnost osnaživanja i motivisanja nastavnika kroz stručna usavršavanja, ali i druge oblike njihovog podsticanja.

Na naše pitanje da li rad sa darovitim detetom podrazumeva i takvog nastavnika Sanja Tatić Janevski citira nazive dve knjige „Darovito je šta ću sa sobom“?i „Darovito je šta ću sa njim?“, autorke Jasne Cvetković Lej, za koje kaže da podsećaju na pitanja koja svaki nastavnik i stručni saradnik sebi postavi u susretu sa učenikom koji pokazuje izrazito interesovanje, znanje i sposobnosti u nekom domenu.

- Kao i u ostalim oblastima, kada se pojavi potreba, onaj ko želi i hoće pročitaće, pitati, tragati za rešenjima. Nastavnicima su potrebna znanja o obrazovnim potrebama darovitih učenika, veštine prepoznavanja darovitosti, kao i diferenciranja i individualizacije nastave, pored naravno, solidnih užestručnih kompetencija – zaključuje Tatić Janevski.

Pomoć nastavnicima

Stručnjaci Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja polovinom marta su održali sastanak sa rukovodiocima 10 aktivnih regionalnih centara za talente, koji imaju kapacitete za pružanje vanškolske podrške darovitim učenicima tokom čitave školske godine. Ideja direktora ZUOV-a Zlatka Grušanovića je da se podrži i promoviše rad centara, organizuje perodično okupljanje, sačini zajednička inovirana platforma za rad, potraže načini za uspešniju saradnju, to jest obezbeđivanje mentora sa fakulteta... Jedna od ideja bila je tešnje povezivanje škola i regionalnih centara za talente u smislu nalaženja načina za prezentovanje učeničkih istraživačkih radova u školama koje pohađaju i prepoznavanje i uvažavanje produkata ovakvog vanškolskog rada u školi. Iako IOP sadrži prvenstveno ono što škola radi za učenika, stručnjaci smatraju da bi bilo idealno da rad na zajednički odabranoj temi, učenika, mentora iz pomenutih centara i nastavnika bude polje saradnje i nađe svoje mesto u IOP 3.

Zavod je 2016. godine kao pomoć školama i nastavnicima objavio monografiju „Obrazovanje učenika izuzetnih sposobnosti: naučne osnove i smernice za školsku praksu”, čije su autorke dr Ana Altaras Dimitrijević i Sanja Tatić Janevski. Monografija, koja je delom koncipirana kao priručnik za individualizaciju rada sa darovitim učenicima, sadrži primere za pripremu IOP 3 i može se naći na saju ZUOV-a.

Nastavnici i stručni saradnici imaju priliku da se na seminarima stručnog usavršavanja upoznaju sa karakteristikam darovitosti, tipovima darovitih učenika i strategijama rada sa njima. Ovima obukam je do sada obuhvaćeno nekoliko hiljada nastavnika, rečeno nam je u Ministarstvu prosvete.

Vesna Stamenić