Kako da na pametan i zdrav način učite svoje dete disciplini

Pozitivna disciplina za bolje mentalno i fizičko zdravlje i srećno detinjstvo

Dođe vreme kada svaki roditelj naiđe na poteškoće u želji da što bolje nauči svoje dete disciplini. Bilo da se nađete u situaciji da vaše malo dete vrišti ili se suočavate sa gnevom tinejdžera, ponekad vam može biti teško da iskontrolišete i svoje ponašanje. Nijedan roditelj ne želi da se nađe u takvoj situaciji, ali suština je da vikanje i fizičko kažnjavanje nikada nisu od koristi. 

Srećom postoje drugačiji, delotvorniji načini, a jedan od njih je pozitivna disciplina. Konsultovali smo se sa Lusi Klaver, profesorkom dečije zaštite i porodične zaštite sa Univerziteta u Oksfordu i majkom dvojice dečaka, kako bismo saznali kako ovaj pristup može pomoći roditeljima da izgrade pozitivne odnose sa svojom decom i poduče ih veštinama odgovornosti, saradnje i samodiscipline. 

Evo šta nam je ispričala i preporučila profesorka Klaver 

Nema loše dece, već samo lošeg ponašanja. 

Zašto pozitivna disciplina? 

Roditelji ne žele da viču ili da udare svoje dete. To se dešava kada smo pod stresom i ne vidimo drugi način.  

Dokazi jasno pokazuju da vikanje i udaranje jednostavno ne deluju, i da na duže staze mogu doneti više štete nego koristi. Vikanje i udaranje koji se često ponavljaju mogu čak negativno uticati na čitav detetov život. Kontinuirani „toksični stres” koji ovakvo ponašanje stvara može dovesti do niza negativnih ishoda, kao što su veća verovatnoća prevremenog napuštanja škole, depresije, upotrebe narkotika, samoubistva i bolesti srca. 

To je kao da kažete: Uzmi ovaj lek, neće ti pomoći i od njega će ti biti loše. Kada znamo da nešto ne deluje, to je dosta dobar razlog da tražimo drugi pristup. 

Umesto kažnjavanja i zabrane, pozitivan pristup disciplini usmeren je  na razvijanju zdravog odnosa sa detetom i postavljanje nekih očekivanja u pogledu ponašanja. Dobra vest za svakog roditelja je što ovaj pristup ima efekta.

Evo kako možete da počnete da ga primenjujete u praksi: 

1. Planirajte vreme „jedan-na-jedan“  

Vreme „jedan-na-jedan“ je važno za izgradnju svakog dobrog odnosa, a naročito odnosa sa decom. „To može biti 20 minuta dnevno. Ili svega 5 minuta. Možete ga spojiti sa nekom svakodnevnom aktivnošću. Na primer, da zajedno perete suđe dok pevate pesmu ili ćaskate dok prostirete veš. Zaista je važno da se usredsredite na svoje dete. Zato ugasite televizor, isključite telefon, posvetite se svom detetu bez ometanja sa strane.  

2. Hvalite ono što je pozitivno 

Kao roditelji, mi se često fokusiramo na loše ponašanje svoje dece i kritikujemo ga. Deca to mogu da protumače kao način da zadobiju vašu pažnju, zbog čega se loše ponašanje nastavlja umesto da prestane.  

Deca napreduju zahvaljujući pohvalama. One čine da se deca osećaju voljeno i posebno. Obratite pažnju kada rade nešto kako treba i pohvalite ih, čak i ukoliko je reč o samo pet minuta igranja s bratom ili sestrom”. Tako se  može podstaći dobro ponašanje i smanjiti potreba za zavođenjem discipline. 

3. Postavite jasna očekivanja 

Mnogo je delotvornije kada detetu kažete  šta tačno želite da ono uradi  nego kada mu govorite šta ne treba da radi. Kada tražite od deteta da ne pravi nered, ili da bude dobro – ono ne razume uvek šta se od njega očekuje Jasna uputstva, poput „Molim te pokupi sve svoje igračke i stavi ih u kutiju“,  jasno ističu očekivanje i povećavaju verovatnoću da će dete da učini ono što od njega tražite. 

Važno je, međutim, postaviti realna očekivanja. Ako tražite od deteta da bude mirno ceo dan, to verovatno nije jednako izvodljivo kao kada mu zatražite da ne pravi buku 10 minuta dok telefonirate. Vi znate šta je vaše dete u stanju da uradi. Ali, ukoliko budete tražili nemoguće, ono svakako u tome neće uspeti.  

4. Kreativno preusmerite pažnju 

Kada vam dete zadaje poteškoće svojim ponašanjem, korisna strategija može biti da probate da mu odvratite pažnju nekom pozitivnom aktivnošću. Kada pažnju deteta preusmerite na nešto drugo tako što promenite temu, uvedete igru, promenite prostoriju, ili odete u šetnju, možete uspešno da preusmerite njegovu energiju ka pozitivnom ponašanju. 

Ključno je i da reagujete pravovremeno. Stvar je u tome  da u pravom trenutku uočite kada stvari prete da pođu po zlu i da tada reagujete. Ako na vreme primetite da dete počinje da se vrpolji, postaje razdražljivo ili nestrpljivo, ili da su vaša deca poželela istu igračku postoji šansa da se potencijalni problem razreši pre nego što nastane.  

5. Mirno primenite najavljene posledice  

Deo odrastanja je učenje o tome da  ukoliko nešto uradite, nešto  drugo može da se dogodi kao rezultat vašeg čina. Dete jednostavno može da usvoji ovaj proces i bolje ponašanje i da istovremeno uči o odgovornosti. 

Dajte svom detetu priliku da uradi pravu stvar tako što ćete mu objasniti posledice njegovog lošeg ponašanja. Na primer, ukoliko želite da vaše dete prestane da piše po zidovima, možete da mu reći da prestane da to radi ili ćete mu, u suprotnom, obustaviti igru. Na ovaj način ga upozoravate i dajete mu priliku da promeni ponašanje. 

Ukoliko dete ne prestane, mirno primenite najavljene posledice, bez ljutnje, i čestitajte sebi – to nije lako! 

Ukoliko dete prestane sa neprimerenim ponašanjem, obaspite ga pohvalama. Tako stvarate pozitivnu povratnu spregu za svoje dete. Mirno uvođenje najvljenih posledica se pokazalo kao delotvoran način da deca nauče šta se događa kada se loše ponašaju. 

Doslednost je ključni faktor u pozitivnom roditeljstvu i zato je istrajnost u sprovođenju najavljenih posledica važna. Ali je jednako važno da posledice budu budu realistične. Na pprimer, tinejdžeru možete oduzeti telefon na sat vremena, ali bi oduzimanje telefona na nedelju dana moglo biti teško izvodljivo. 

Interakcija sa mlađom decom 

Vreme „jedan-na-jedan“ može biti zabavno – i potpuno ga slobodno možete iskoristiti! Možete da oponašate detetove izraze, lica, možete da zajedno sa njim lupate kašikama o šerpe, ili da zajedno pevate. Postoje izuzetne studije koje pokazuju da igranje sa decom stimuliše razvoj njihovog mozga. 

Interakcija sa starijom decom  

Poput dece mlađeg uzrasta, i tinejdžeri traže pohvalu i žele da drugi o njima imaju dobro mišljenje. Vreme „jedan-na-jedan“ im je još uvek važno. Oni vole kada sa njima plešete po sobi ili razgovarate o njihovom omiljenom pevaču. Možda to ne pokazuju uvek, ali to je istina. Takođe, ovo je delotvoran način da gradite odnos na način koji njima odgovara. 

Kada definišete očekivanja, zamolite ih da pomognu u preciziranju određenih pravila. Sedite sa njima i pokušajte da se dogovorite oko porodičnih pravila. Oni vam mogu pomoći i u odlučivanju o tome koje će biti posledice neprihvatljivog ponašanja. Uključenost u taj proces pomaže im da shvate da vi verujete kako oni postaju samostalna bića. 

Saveti za roditelje tokom kriznih situacija  

Krizne situacije unose iznenadne i radikalne promene u  životima porodica. U nastavku ćete naći nekoliko kratkih saveta koji vam mogu pomoći da se snađete u stresnim vremenima: 

1. Zastanite na trenutak 

Svima je poznat stres koji osećamo kad nam dete ponašanjem zadaje poteškoće. U takvim trenucima je biti dostupan za dete i napraviti korak unazad jednostavna i korisna taktika. Pritisnite „dugme za pauzu”. Duboko udahnite pet puta, polako i pažljivo, i primetićete da ste u stanju da reagujete mirnije i primerenije. Roditelji iz različitih delova sveta kažu da je ova jednostavna taktika pravljenja pauze od ogromne pomoći.  

2. Korak unazad  

Roditelji često zaborave da se brinu o sebi, posebno u kriznim i stresnim  situacija.  Teško je raditi sve kako treba kao roditelj ukoliko sebi ne dajete oduška. Zato je važno da izdvojte vreme za sebe kad deca spavaju, da se bavite nečim što vas čini srećnim i što vas umiruje.   

3. Pohvalite sebe 

Lako je zaboraviti neverovatan posao koji radite kao roditelj svakoga dana. Zato treba sebi da čestitate na svemu što ste uradili. Svakog dana, na primer dok perete zube, možete da se zapitate: „Šta sam danas kao roditelj zaista dobro odradio/la sa decom? Tako ćete postati svesni da ste učinili nešto odlično. 

 

Izvor: unicef.org