Zašto se baš danas slavi Svetski dan knjige?
- četvrtak, 23. april 2026.
- Mali odmor
Ovaj datum je nastao iz jedne od najlepših tradicija u Evropi: dana kada se u Barselona poklanjaju knjige i ruže, a ulice pretvaraju u ogromnu knjižaru na otvorenom. Iz tog spoja ljubavi i književnosti nastao je Svetski dan knjige i autorskih prava, koji se danas obeležava širom planete 23. aprila. Ali to nije sve.
Izbor ovog datuma vezuje se za 1616. godinu i simbolički se dovodi u vezu sa smrću dvojice velikih pisaca, Vilijam Šekspir i Migel de Servantes. Upravo ta simbolika, susret različitih književnih tradicija u jednom danu, bila je razlog da UNESCO 1995. godine ustanovi ovaj datum kao globalni podsetnik na značaj knjige, autorskih prava i dostupnosti znanja.
Pisci i njihove neobične okolnosti
Šekspir nikada nije objavio svoja dela u obliku koji danas podrazumevamo kao „knjigu“. Njegove drame su prvobitno bile pisane za izvođenje, a tek nakon njegove smrti, 1623. godine, njegovi prijatelji su ih sakupili u čuvenom „First Folio“ izdanju, bez kojeg bi gotovo polovina njegovih dela bila izgubljena. Zanimljivo je i to da je u engleski jezik uneo više od 1.700 reči i izraza koji se i danas koriste.
Dikens je bio jedna od prvih književnih „zvezda“ u modernom smislu te reči. Njegovi romani su objavljivani u nastavcima, a čitaoci su nestrpljivo čekali svako novo poglavlje, gotovo kao epizodu serije danas. Održavao je javna čitanja koja su bila toliko popularna da su dvorane bile prepune, a publika emotivno reagovala, smejala se, plakala, pa čak i padala u nesvest.
Dostojevski je jednom bio osuđen na smrt i izveden pred streljački vod, a kazna mu je u poslednjem trenutku preinačena u progonstvo u Sibir. To iskustvo, na granici života i smrti, ostavilo je dubok trag u njegovom pisanju, posebno u razumevanju ljudske psihe i moralnih dilema.
Ivo Andrić je roman „Na Drini ćuprija“ pisao gotovo meditativno, kao dugotrajno promišljanje istorije, vremena i sudbine.
Ovaj datum ne slavi samo autore i čitaoce, već i ideju da je znanje univerzalno pravo, dostupno svima, bez obzira na jezik, granice ili vreme u kojem nastaje.
Izvor: delovi teksta preuzeti sa telegraf.rs















