Informatika obavezna od 1. septembra

Od naredne školske godine informatika i računarstvo bi trebalo da bude obavezan predmet od petog razreda, koju će đaci učiti sa jednim časom nedeljno, a u okviru tehničkog obrazovanja 30 odsto sadržaja će biti posvećeno preduzetništvu

Od naredne školske godine informatika i računarstvo bi trebalo da bude obavezan predmet od petog razreda osnovne škole, koju će đaci učiti sa jednim časom nedeljno. U ovom trenutku Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja izrađuje predlog novog nastavnog plana i programa za peti razred i on bi trebalo da bude završen tokom februara. Zanimljivo je da su novi nastavni programi informatike već spremni, i to za ceo drugi ciklus osnovnog obrazovanja, jer su urađeni tokom prošle školske godine, u sklopu inicijative prethodne prosvetne vlasti za uvođenje informatike kao obaveznog predmeta.

Doskorašnja pomoćnica ministra prosvete za srednje obrazovanje Snežana Marković kaže za Školski portal da je novi program informatike rađen na temelju iskustava naših najboljih nastavnika i njihove nastavne prakse koja je priznata i kod nas, ali i u međunarodnim okvirima. U predmet je, dodaje, ugrađeno ono što su inovativni nastavnici radili i isprobali u praksi.

Markovićeva ističe da škola ne čini ništa da učenicima ponudi načine i sadržaje koji bi preinačili njihove tehnološke navike. Podseća na rezultate istraživanja među đacima osmog razreda, po kojem je skoro polovina ispitanika navela da nikada nije koristila nijedan program za učenje. Digitalni jaz između nastavnog kadra i učenika je veoma veliki i produbljuje se značajnom brzinom. Dve trećine ispitanika smatra da su informatički kompetentniji od većine nastavnika. Digitalne kompetencije nastavnika nisu u skladu sa potrebama đaka i razvojem digitalnog društva. U tom smislu, novi koncept nastave informatike u osnovnoj školi mora imati misiju da obrazovanje učenika ide u pravcu razvijanja logičkog aparata koji će im omogućiti da prerastu ulogu korisnika i pripreme se za život u svetu u kome je promena jedina konstanta, ukazuje Markovićeva.

- Koncept koji je bio prisutan do sada nije uvažavao činjenicu da su deca pre polaska u školu već stekla "digitalno iskustvo". Ne možemo tek tako u petom razredu da im kažemo da zaborave sve što su radili dosad i da krenu ispočetka da usvajaju pojmove, na primer, fajla, snimanja, kopiranja i da to uče ispočetka na formalan način. Oni mnoge stvari "znaju" intuitivno i sada samo treba da to znanje uopšte, sistematizuju, "zakrpe" eventualno neke rupe u znanju i da to znaju funkcionalno da upotrebe – ističe Markovićeva.

Prema njenim rečima, nova koncepcija informatike i računarstva donosi paradigmatsku promenu – učenik pristupa izučavanju određenih koncepata tako što do njih dolazi kroz primere upotrebe, umesto da prvo ovlada konceptima, pa ih tek onda upotrebi.

- Primarni cilj redefinisanog predmeta je razvijanje algoritamskog razmišljanja, a sekundarni je unapređivanje poznavanja tehnologije. Algoritamski način mišljenja podrazumeva raščlanjavanje problema na potprobleme i rešavanje "korak po korak". Za ovo nije neophodan računar, ovakav način mišljenja razvija se, između ostalog i uz pomoć logičkih igara. Ovakvim pristupom, u centar celokupnog sadržaja predmeta stavlja se sinergija korisničkog i programerskog znanja. Osnovna ideja je u stvaranju takvog obrazovnog okruženja koje učenika vodi do sticanja nekog minimalnog programerskog znanja i veština, a onda mu omogućava da to primeni u različitim oblastima – kaže Markovićeva. 

Nacionalni prosvetni savet prošle godine nije usvojio predlog da informatika bude obavezna od školske 2016/17. godine, uz obrazloženje da škole nisu adekvatno opremljene i da nema dovoljno kvalifikovanog kadra. Na pitanje šta je na tom planu urađeno, Snežana Marković kaže da se opremanje škola planira iz više izvora. Povezivanje sa internetom 1.700 matičnih škola već se vrši na osnovu ugovora Ministarstva prosvete i Telekoma, a akcionim planom Vlade, usvojenim u novembru 2016, predviđeno je da u naredne tri godine u 95 odsto škola bude unapređena i standardizovana IKT infrastruktura kroz povezivanje škola na Akademsku mrežu Republike Srbije (AMRES).

Osim toga, finansijskim planom  Ministarstva su planirana sredstva za nabavku opreme za popunjavanje kapaciteta osnovnih škola za realizaciju nastave informatike, sa sadašnjih 77 odsto (što su kapaciteti za izvođenje izbornog predmeta informatika i računarstvo) na 100 odsto. Obezbeđene su, a tokom proleća i leta 2017. biće realizovane, donacije u opremi od strane više donator.

- Biće neophodno zaposliti izvestan broj novih nastavnika, jer nisu svi nastavnici TiO kvalifikovani za ovaj predmet. To je jedan od uzroka problema koji imamo u sadašnjoj relaizaciji predmeta TIO, gde se informatička komponenta ne radi dovoljno kvalitetno ili ne radi uopšte, što je i naše istraživanje pokazalo. Na Mudl-platformi Ministarstva za učenje na daljinu „Digitalna riznica“, moodle.mpn.gov.rs formiran je kurs „Podrška u primeni novih nastavnih programa“, koji trenutno ima 1.500 aktivnih korisnika. Na tom mestu nastavnici, ali i kreatori nastavnih programa razmenjuju planove, nastavne materijale i iskustva – kaže Markovićeva.

Ona podseća da su na prošlogodišnjem konkursu Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija dodeljena sredstva Mudl mreži Srbije i Društvu za informatiku Srbije za projekte „Vizuelno programiranje za osnovce“ i  „Programiranje za osnovce“, kroz koje će biti pružena obuka i podrška za realizaciju nastave informatike u petom i šestom razredu. Obuke nastavnika - mentora će biti realizovane tokom leta. I Ministarstvo prosvete planira sistemske obuke nastavnika kroz programe stručnog usavršavanja, za šta su takođe obezbeđena sredstva.

Što se tiče sadašnjeg predmeta tehničko i informatičko obrazovanje (TiO), on ostaje u rasporedu sa dva časa nedeljno i najverovatnije će se ubuduće zvati tehničko obrazovanje. Program za peti razred se tek radi, ali ono što je poznato je da će čisto informatički sadržaji biti izbačeni, a ostaće ono što je primena informatike u tehnici. Novina je i da će oko 30 odsto sadržaja biti posvećeno preduzetništvu, a prosvetne vlasti su predložile da se ono ne uči kao posebna oblast već da se prožima kroz celokupni sadržaj tehničkog obrazovanja.

- Preduzetništvo ne može da egzistira samo za sebe. Ono ima smisla tek kad se funkcionalno primenjuje, a to je upravo pogodno u predmetu koji inače podrazumeva planiranje i praktičnu izradu. Kroz te aktivnosti učenici će se upoznati sa biznis planom, nabavkom, marketingom, osnovnim pojmovima finansijske pismenosti...- kaže Snežana Marković.

Predstavnici Društva pedagoga tehničke kulture Srbije, koji su prošle godine imali mnogo zamerki na račun radne grupe koja je uradila predlog za uvođenje obavezne informatike, ponovo negoduju zbog sastava ovoga puta komisije formirane u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. Članovi pomenutog društva sa kojima smo razgovarali tvrde da je ta komisija formirana bez konsultacija sa Društvom pedagoga tehničkog kulture, koji je jedino reprezentativno strukovno udruženja nastavnika tehničkog obrazovanja. Oni strahuju da će postojeći program TiO biti prilično sužen, te da će to voditi ka smanjivanju fonda ovog predmeta na jedan čas nedeljno. Dilemu imaju i da li će se tehničko i ubuduće realizovati kao dvočas i da li će ostati podela odeljenja na grupe.

S druge strane, iz Ministarstva prosvete poručuju da razloga za brigu nema, da se postojeći fond neće menjati, te da škole u kojima su odeljenja deljena na dve grupe nastavljaju tako da rade i od septembra.

Više detalja znaće se kada predlog novog plana i programa za peti razred osnovne škole bude došao pred članove Nacionalnog prosvetnog saveta. Ukoliko ne dobije zeleno svetlo, ministar prosvete Mladen Šarčević najavljuje da će iskoristiti zakonsku mogućnost i sam doneti pomenute dokumente, kako bi promene počele od 1. septembra.

Vesna Stamenić