Novine u predmetima srpski jezik i istorija

Školski portal nastavlja priču o tome šta donose predlozi novih nastavnih programa za peti razred osnovne škole. Osim promena koje bi trebalo da pretrpe biologija i fizičko, predstavljamo predložene novine u predmetima srpski jezik i istorija.

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Odlukom NPS-a, u nastavnom planu za peti i šesti razred nazivu predmeta srpski jezik pridodata je književnost, a predloženi program donosi  rasterećenje sadržaja, što je bio jedan od zahteva Ministarstva prosvete. U tu svrhu smanjen je ukupan broj književnih dela za obradu sa preko 40 na 35.

- Komisija je smatrala da je optimalno da se obradi u proseku jedno delo nedeljno, s tim što je nastavniku ostavljeno da sam odredi broj časova za obradu jednog književnog dela. U okviru dela za obradu, komisija je nastojala da zadrži korpus srpske književnosti, rukovodeći se, pre svega principom da delo odgovara uzrastu učenika. Dodata su i veoma aktuelna dela, koja odgovaraju interesovanjima učenika - ističe za Školski portal Lela Brdar, savetnica koordinatorka za srpski jezik i književnost u ZUOV-u.

Nova dela su: Peđa Trajković: Kad knjige budu u modi; Igor Kolarov: Agi i Ema; Izbor autorskih bajki Grozdana Olujić: „Bela golubica“, Selo iznad oblaka“, Crvena žaba“, Zvezda u čijim je grudima nešto kucalo“, Zvono koje je opominjalo“, „Kada se leptir probudi“, „Dečak koji je tražio sreću“, „Snežni cvet“, „Mali hlebni ljudi“, „Carica i zevalica“, Mačka koja je liznula nebo“ – dve po izboru; Ivana Nešić: Zelenbabini darovi (odlomci); Ivana Brlić Mažuranić: Priče iz davnina  – dve po izboru; Vesna Aleksić: Kaljavi konj („Priča o boginji Ladi“, „Zvezdana voda“, „Priča o bogu Svarogu“, „Nebeski kovač“, „Priča o bogu Striboru“, „Sečensko svetlo“); Dejan Aleksić: Cipela na kraju sveta; Vladislava Vojnović: Priče iz glave (izbor).

Savremena dela se najviše nalaze u domaćoj lektiri i u izbornom programu, a kao obrazloženje zašto baš u izbornom delu Brdar navodi da je “književnosti potrebno da vreme pokaže vrednost nekog dela”. Dodaje da od prijema tih dela kod učenika zavisi koliko će budući program književnosti biti osavremenjeni.

Novina je i da je u program vraćena domaća lektira, jer je uočeno da su učenici mnogo manje čitali prethodnih godina.

- U važećim programima za srpski jezik za osnovnu školu ukinuta je podela na školsku i domaću lektiru. Domaća lektira podrazumeva da učenici čitaju zadata književna dela kod kuće, uz vođenje beležaka. Obimnija dela koja su se u starim programima radila kao domaća lektira (na primerDoživljaji Toma Sojera, Pop Ćira i pop Spira), sada su se pojavljivala u čitankama kao odlomci. Pošto je primećeno da su poslednjih godina znatno smanjene ili su čak potpuno nestale čitalačke navike kod učenika, komisija za srpski jezik je smatrala da da bi ponovno uvođenje domaće lektire podstaklo redovno čitanje kod kuće, kao i stvorilo naviku redovnog korišćenja biblioteka. Spisak domaće lektire treba davati unapred, pa učenici mogu čitati i tokom raspusta – navodi Brdar.

U novom program je povećana izbornost tekstova. Nastavniku je ostavljena mogućnost da izabere dela kojima će dostizati ishode. Izborna dela se takođe mogu koristiti pri obradi sadržaja iz gramatika, kao i za obradu i utvrđivanje sadržaja i jezičke kulture. Dela izbornog programa nastavnik može dati kao preporuku za čitanje u slobodno vreme.

Što se tiče gramatike, gradivo je takođe rasterećeno. Najveća novina je predlog da se cela oblast glasovne promene prebaci iz šestog. u sedmi razred (u kom sada nema mnogo gramatičkih sadržaja). Na taj način je iz petog razreda bilo moguće prebaciti neke teže nastavne jedinice u šesti razred – nelične zamenice, pridevski vid, radni glagolski pridev...). Ovako je broj časova obrade smanjen i ostavljen veći broj za vežbanje i utvrđivanje. Gradivo je pojednostavljeno tako što se nastavnicima preporučuje da za objašnjenje gramatičkih pojava koriste tipične primere. Težište gramatike nije više na usvajanju gramatičkih pojmova, nego na razumevanju njihove funkcije i pravilnu primenu u usmenom i pismenom izražavanju.

ISTORIJA

U program istorije je zadržan hronološki princip u izučavanju prošlosti, što znači da će se u petom razredu i dalje izučavati praistorija i stari vek. Međutim, predloženi program se suštinski razlikuje od važećeg zbog toga što fokus više nije na sadržajima, već na ishodima koje učenici treba da dostignu. Redefinisan je i ciljnastave i učenja istorije, u kojem se ukazuje na važnost sticanja kompetencija neophodnih za razumevanje savremenog sveta i razvijanja veštine kritičkog mišljenja, a za svaku od pet tematskih celina dati su ishodi, obavezni i preporučeni sadržaji, objašnjava za Školski portal predložene novine Aleksandar Marinković, savetnik koordinator za istoriju u ZUOV-u.

- Ishodima je iskazano šta će učenici umeti da urade na osnovu znanja koja su stekli učeći istoriju. Na taj način omogućava se da se cilj nastave istorije ostvari u skladu sa predmetnim i međupredmetnim kompetencijama i standardima postignuća i obezbeđuje se da učenici na kraju osnovnog obrazovanja i vaspitanja, na završnom ispitu, pokažu bolje rezultate. Tako definisani ishodi pomažu i nastavniku u planiranju neposrednog rada sa učenicima, olakšavajući mu određivanje obima i dubine obrade pojedinih nastavnih sadržaja. Neki od ishoda se mogu brzo i lako dostići i to radom samo na jednoj tematskoj celini, a za neke je potrebno više vremena. Mnogi od ishoda su procesni i predstavljaju rezultat kumulativnog dejstva obrazovno-vaspitnog rada tokom dužeg vremenskog perioda i obrade različitih sadržaja. Primera radi, ishod koji glasi: učenik će biti u stanju da prikupi i prikaže podatke iz različitih izvora informacija vezanih za određenu istorijsku temu, naveden je u okviru celine Stari istok, ali je, naravno, važan i u realizaciji svake druge teme, kako u petom, tako i u narednim razredima – ističe Marinković.

On naglašava da između ishoda, kako u okviru jedne, tako i više tema, postoji povezanost, te da su pojedini ishodi, da bi se izbeglo ponavljanje, navedeni samo u okviru jedne teme, iako se ostvaruju kroz više.

- Važna novina u ovom programu je i u tome što se, kako kroz ishode tako i kroz sadržaje, ukazuje na značaj tekovina civilizacija starog veka i na njihovo prisustvo u današnjem svetu. U tom smislu, u tematskoj celini Antički Rim, na primer, dat je ishod: učenik će biti u stanju da ilustruje primerima važnost uticaja privrednih, naučnih i kulturnih dostignuća antičkog Rima na savremeni svet, a u okviru sadržaja navedeno je: Istorijsko nasleđe (abeceda, kalendar, medicina, umetnost, arhitektura, putevi, vodovod, kanalizacija, terme, rimski brojevi, hrišćanstvo, rimsko nasleđe na teritoriji Srbije) – pojašnjava Marinković.  

Prema njegovim rečima, podela na obavezne i preporučene sadržaje motivisana je namerom da se nastavnicima pomogne u prilagođavanju programa potrebama konkretnog odeljenja, imajući u vidu njegov sastav i karakteristike učenika. Nastavnik može i da program dopuni sadržajima iz prošlosti zavičaja, čime se kod učenika postiže jasnija predstava o istorijskoj i kulturnoj baštini u njihovom kraju (arheološka nalazišta, muzejske zbirke).

Vesna Stamenić