Ćorovićevi susreti – Srpska proza danas

U Hercegovini je nedavno održan 20. međunarodni naučni skup pod nazivom „Ćorovićevi susreti – Srpska proza danas”.

Skup Ćorovićevi susreti se tradicionalno organizuje u Bileći za vreme Male Gospojine, u čast književnika Svetozara Ćorovića. Istovremeno se održava skup istoričara u Gacku, u čast Svetozarovog brata, znamenitog istoričara Vladimira Ćorovića.

Tom prilikom su se u Bileći okupili eminentni stručnjaci iz oblasti književnosti i jezika. Tema ovogodišnjeg okruglog stola bila je: Književno stvaralaštvo Dobrila Nenadića. Naš istaknuti romanopisac, po struci diplomirani agronom, na književnoj sceni prisutan je od 1977. godine. Njegov prvi roman – „Dorotej” – izabran je za objavljivanje na konkursu BIGZ-a, Narodne knjige i Rada. I ne samo da je objavljen, već je postao književni događaj koji je obeležio ceo jedan period u književnosti. Pored slave, svom tvorcu je doneo i nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu 1978. godine. Od ove godine, roman „Dorotej” nalazi se u programu za prvi razred srednje škole, pa će stvaralaštvo Dobrila Nenadića postati predmet proučavanja i naših srednjoškolaca.

Na okruglom stolu razmatrano je Nenadićevo stvaralaštvo sa različitih književnoteorijskih i lingvostilističkih aspekata. Pored romana „Dorotej”, koji predstavlja Nenadićevo prvo i najpoznatije delo, govorilo se i o romanima „Despot i žrtva”, „Sablja grofa Vronskog”, „Vreme kokoški”, „Mrzovolja kneza Bizmarka”, „Pobednici”... Učesnici naučnog skupa bili su: dr Jovan Delić, dr Miloš Kovačević, dr Marko Nedić, dr Mićo Cvijetić, dr Vidan Nikolić i drugi eminentni stručnjaci iz oblasti književnosti i jezika. I Izdavačka kuća BIGZ školstvo imala je svog predstavnika, urednicu za srpski jezik, Kseniju Milovanović, koja je ukazala na elemente srednjovekovne kulture u Nenadićevom stvaralaštvu.

Ovogodišnju nagradu Svetozar Ćorović dobili su pisci Dragiša Kalezić i Ranko Risojević. U okviru naučnog skupa održano je i književno veče, koje je okupilo stvaraoce iz celog regiona. Svečanost je upotpunilo i otkrivanje biste Radoslavu Bratiću, poznatom piscu i utemeljivaču Ćorovićevih susreta.