Kako učiti brže, bolje i uspešnije

Naš mozak uči svakodnevno, ali obično kada pomislite na učenje, prvo će vam pasti na pamet školsko gradivo.

Skoro sve đake pred neki pismeni ili usmeni zabrinjava količina gradiva koju moraju da usvoje i voleli bi kada bi postojao brz i lagan način da se sve to nauči i zapamti.

Jedna nedelja ima 168 sati. Da li vam to izgleda kao dovoljno vremena da dete nauči sve zadano i odradi sve što ga u jednoj nedelji čeka? Ako oduzmemo iz te satnice vreme koje nam je potrebno za odmor, ostaje nam samo 112 sati.

Ne postoji jedan čarobni trik koji će bilo koga u potpunosti osloboditi učenja, ali postoje trikovi da to vreme koje se koristi za učenje bude maksimalno iskorišćeno, a znanje najbolje moguće usvojeno.

Stoga vam donosimo priču o tome kako poboljšati rad mozga, o tehnikama za lakše pamćenje gradiva a zatim i načinima za lakše i brže učenje. Verujemo da će vam se neki i svideti.

Iako nam se čini da je uspeh zagarantovan ponavljanjem i povećanjem sati učenja, to ne mora da bude tako. Ako smo nešto učili dugo, ne znači da smo naučili dobro.

Za početak ćemo se osvrnuti na zdravlje mozga, kao našeg glavnog instrumenta za učenje. Da bi bilo uspeha u usvajanju novih znanja, mozak mora biti u najboljoj mogućoj formi. Naš stil života ima veliki uticaj na zdravlje našeg mozga. Koliko vežbamo, kako i šta jedemo i pijemo, spavamo, koliko se družimo sa drugim ljudima, značajno utiče na stanje našeg najvažnijeg organa za učenje.

Zdrava i uravnotežena ishrana

Puno voća, povrća i dobra količina ugljenih hidrata, proteina i masti, pomaže našem mozgu da normalno funkcioniše. Hrana koja pomaže našem mozgu ujedno štiti i naše srce.

Vežbe i kretanje

Svima nam je dobro poznato da je sedelački način života nezdrav i da je važno dovoljno se kretati i vežbati. Aerobne vežbe su se pokazale korisnim za mozak i memoriju.

Istraživanje sprovedeno 2006. godine, utvrdilo je pozitivan uticaj vežbanja na kognitivne sposobnosti, nervni sistem i mozak, sa posebnim naglaskom na aerobne vežbe. Izmerena su povećanja u volumenu mozga i povećanje sive mase u mozgu kod ljudi koji su vežbali u periodu od šest meseci. Kako bi dete pomoglo svom mozgu da postigne svoj puni potencijal bilo bi korisno da se bavi nekim oblikom aerobnog vežbanja - kretati se što više, plivati, trčati ili makar više hodati.

Kvalitetan san

Verovatno ste već upoznati s tim kako je san od životne važnosti za ljude. Kvalitetan san nam pomaže da se naše telo očisti od toksina, da se poprave i oporave organi i tkiva, ali i da nam se složi sve što smo kroz dan naučili i iskusili.

Bez spavanja jako brzo se mogu videti padovi u koncentraciji i kognitivnim funkcijama. Za kvalitetan san važno je ugasiti ekrane barem sat vremena pre odlaska u krevet i, za odrasle, ne piti kafu barem dva sata pre spavanja. Svako od nas treba i da upozna svoj bioritam kako bi znao da li funkcioniše bolje ujutro ili uveče, ali i koliko sati sna je optimalno potrebno da bi smo imali energije i bistru glavu idući dan. Prema tome treba prilagoditi sopstvene navike spavanja.

Mentalno zdravlje i pozitivne misli

Ako smo dugo izloženi anksioznosti, stresu ili tuzi to će se odraziti na naše kognitivne funkcije, oslabiće nam pamćenje, koncentracija i sposobnost učenja. To važi i za decu. Takođe, visoki nivoi hormona stresa, kortizola, mogu oštetiti mozak.

Zato je bitno razmisliti koji su izvori stresa u našem i životu deteta, a zatim pronaći načine da ih smanjimo i razvijemo tehnike nošenja sa stresom. Tu može pomoći gore naveden kvalitetan san, zdrava ishrana i telesna aktivnost. Pomažu i tehnike disanja, hobiji, provođenje slobodnog vremena u prirodi, s prijateljima i bližnjima. Takođe, učenje novih veština poboljšava memoriju i sposobnost našeg mozga da uči, zato razmislite o novom hobiju, sportu, zagonetkama ili nekoj drugoj veštini u kojoj se još niste okušali.

Pravljenje plana

Sada ćemo se pozabaviti konkretnim planom kako najbolje iskoristiti vreme koje imamo za učenje. Za početak je potrebno malo pripreme.

Sedite i napravite plan akcije.

  1. Sastavite popis stvari koje treba uraditi, popis obaveza, npr. učenje hemije ili pisanje eseja.

  2. Nakon toga sastavite popis stvari koje volite da radite, npr. vožnja bicikla ili izlazak s prijateljima.

  3. Odaberite vreme koje planirate da potrošite na svaki zadatak, recimo hemija – 1 sat i 30 minuta, pisanje eseja – 2 sata.

  4. Zatim povežite svaku obavezu s jednom od aktivnosti koja vas veseli. To će biti vaša nagrada na kraju uspešno odrađenog zadatka (npr. pisanje eseja – dva sata – vožnja biciklom).

Kako bi se izbeglo dugotrajno učenje važno je uložiti trud da se vreme planirano za pojedini zadatak iskoristi maksimalno. Sve ometače pažnje poput interneta, mobilnog, televizije i sl. treba svesti na minimum. Tih sat do dva koliko je određeno za pojedinu aktivnost, treba provesti baveći se isključivo time (pripremiti potrebnu literaturu, materijale i sl.). Nemojte se bojati učenja više različitih predmeta u istom danu, recimo nakon sat i po učenja hemije uzeti odmor, a zatim nastaviti s gradivom iz engleskog. Učenje potpuno različitih sadržaja smanjiće šansu da se gradivo pomeša jedno s drugim.

Ne zaboravite sebe da nagradite nakon svakog uspešno odrađenog zadatka, takođe ne zaboravite na odmor i ponavljanje nakon učenja. Odmor nam pomaže da se informacije „slegnu”, a ponavljanje nam pomaže da pređu iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.

Odvojite bitno i manje bitno 

Pri učenju gradiva vredi zapitati se šta bi od svih tih informacija profesor verovatno pitao, šta je bitno, a šta manje bitno. Tokom prolaženja kroz materijal dobro je pokušati ga sumirati i sa strane sadržaja izdvojiti bitne informacije. Pokazalo se da je beleške efikasnije zapisivati rukom, a razmišljanje o bitnom i manje bitnom tokom čitanja će ući u naviku i s vremenom omogućiti sve brže prolaženje kroz gradivo.

Skratite vreme potrebno za učenje

Odlična navika je da se svaki dan prođe kroz beleške koje su zapisane na času. To će sprečiti nagomilavanje gradiva i učiniti da je učenik uvek, makar delimično spreman (bez potrebe da odjednom memoriše veliku količinu gradiva) za ispit ili usmeno odgovaranje. Takođe to mozgu pomaže da presloži znanje iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.

Razumevanje je ključno

Cilj je razumeti gradivo koje se uči i savladava. Potrošiti puno vremena na bubanje gradiva koje se ne razume možda i neće pomoći. Kada se razume to što se uči, lakše se i objašnjava pri ispitivanju.

Podučite nekog drugog

Pri pokušaju da se shvati i savlada neko gradivo, jako je korisno da se ono pokuša objasniti nekom drugom - drugu, drugarici, sestri, bratu i sl. Držanje predavanje iz gradiva koje mora da se nauči pokazuje koliko smo stvarno razumeli. Ako je milije, predavanje se može održati i samom sebi. 

Budite kreativni

Poigrajte se s dijagramima, mentalnim mapama, karticama s važnim pojmovima, definicijama, formulama i sl. Pravite podsetnike i skraćenice. U isto vreme nećete imati monotoniju sedenja i gomilanja informacija, a pred samu proveru znanja imaćete koristan materijal koji će vam pomoći u ponavljanju važnih informacija.

Učite u grupi

Svaku mogućnost učenja u grupi treba iskoristiti. Time se dobija prilika da se čuje tuđe mišljenje, a svako bolje razume neki deo gradiva pa se možete pomoći sa stvarima koje bolje razumete. Jednom temom se može baviti više mozgova što značajno može olakšati samo razumevanje gradiva, koje smo već spomenuli kao jednu od najbitnijih stvari da sebi olakšamo učenje. U grupi može biti zabavnije, motivacija je veća, u grupi se može testirati sopstveno znanje tako da ispitujete jedni druge, što je u isto vreme i učenje i ponavljanje naučenog.

Vreme koje bi se inače provelo u učenju značajno može da se skrati ako se pazi na času, redovno hvataju beleške i redovno ponavlja iz tih beleški. Ako se razume gradivo, deo znanja je već u dugoročnom pamćenju zbog pažljivog slušanja na čašu i ponavljanja nakon škole, a beleške su pri ruci. Veliki deo posla je tako već odrađen.

Uz dobar plan i strategiju neće više biti potrebe za umaranjem tokom učenja za neki kontrolni.

Autor: Ivana Adamić Tadić

Izvor: skole.hr