Tipovi darovitih učenika

Učenici sa visokim potencijalom i talentovani učenici su prilično heterogena populacija. Zahvaljujući njihovom specifičnom psihosocijalnom razvoju, teško da ih sve možemo svrstati u istu fioku.

Različitosti unutar ove populacije doprinose različiti kognitivni profili, preferencije učenja, interesovanja, osobine ličnosti, ali istovremeno i teškoće u učenju, deficiti pažnje i neusklađenost između kognitivnog i emocionalnog razvoja (Neihart, Pfeiffer i Cross, 2015; Clankenbeard, 2012; Reis et al., 1997). Nalazi savremenih istraživanja sugerišu da postoje različiti obrasci darovitosti koji se vremenom menjaju (Renzulli i Reis, 2018). To znači da imati visoko razvijene sposobnosti ili biti identifikovan kao talentovan nije garancija budućeg akademskog ili profesionalnog uspeha. Takođe, pojedinci koji su prepoznati kao daroviti i postižu akademski ili poslovni uspeh, njihovi razvojni putevi i uspesi mogu biti značajno različiti.

Istraživači su formulisali nekoliko tipologija tokom poslednjih nekoliko decenija kako bi objasnili razlike unutar nadarene populacije. Na primer, Renzulli (Renzulli and Reis, 2018) pravi razliku između akademske i kreativno-produktivne darovitosti. Cho et al. (2008) razlikuju četiri tipa darovitih učenika: punoletne učenike, one sa dobrim uspehom, bledeće i kasno procvetale. Castejon i dr. (2016) identifikovali su četiri grupe darovitih učenika: daroviti učenici, kognitivni daroviti, kreativni daroviti i visoki i kognitivni daroviti.

Jedna od uticajnijih tipologija u savremenoj obrazovnoj praksi su tzv profili darovitih i talentovanih Maureen Neihart i George Betts (1988, 2010). Ovi autori sveobuhvatno opisuju šest tipova darovitih učenika s obzirom na njihove intelektualne i socioemocionalne karakteristike, kao i razvojne i obrazovne potrebe. U nastavku su kratki opisi ključnih karakteristika svake vrste:

 

Tip 1: Uspešan

Izuzetno dobro prilagođen školskom sistemu

Pokreću ih spoljni motivatori (ocene, priznanja, pohvale, akademski uspeh)

Oni traže strukturirano okruženje i aktivnosti

Imaju poteškoća da se nose u nestrukturiranim okolnostima („u stvarnom životu“)

Postižu visoke rezultate na IK testovima

 

Tip 2: Kreativan

Visok nivo kreativnosti u razmišljanju i radu

Sklonost preispitivanju pravila, autoriteta i vršnjaka

Poteškoće u prilagođavanju školskom sistemu

Često u sukobu sa društvenim okruženjem

Škole ih često ne identifikuju kao nadarene

 

Tip 3: Skriven

Sklonost prikrivanju sopstvenih potencijala i talenata (posebno devojaka)

U otporu dominiraju osećanja nesigurnosti i anksioznosti

Često se odriču sopstvenih talenata kako bi se uklopili u grupu vršnjaka koji nisu nadareni

 

Tip 4: Rizičan

Često obuzet besom prema odraslima i prema sebi

Osećaju se odbačeno i povučeno

Često imaju vannastavna i neakademska interesovanja

Često se identifikuju kasnije u svom obrazovanju

Pokazuju poteškoće u standardnim školskim programima

Često im je potrebno individualno ili porodično savetovanje ili podrška

 

Tip 5: Dvostruko označen

Učenici sa motoričkim ili emocionalnim poteškoćama, ili sa specifičnim teškoćama u učenju

Često ne uspevaju da pokažu svoj potencijal kroz školski uspeh

Često deluju tvrdoglavo ili kao da su u otporu

Koriste humor ili intelektualizaciju kao strategije za suočavanje sa frustracijom neispunjenih očekivanja

 

Tip 6: Autonomni

Oni koriste školski sistem za stvaranje mogućnosti za učenje i lični rast

Samostalni i vođeni sopstvenim odlukama

Snažan osećaj lične snage i sposobnosti

Imaju sposobnost da osmisle sopstvene ciljeve u učenju i obrazovanju

 

Iako ova tipologija široko opisuje karakteristike šest profila darovitih učenika, u obrazovnoj praksi retko ćemo sresti „čiste” profile. Češće ćemo naći učenike koji imaju karakteristike dva ili tri tipa. Zato je važno napomenuti da opisi pojedinačnih profila ne treba da služe praktičarima kao svojevrsna dijagnoza za pojedinog učenika, već kao orijentacija u planiranju obrazovno-vaspitnog rada. Pravovremeno prepoznavanje specifičnosti darovitih učenika služi kao uvid u potencijalne razvojne i obrazovne teškoće, izazove i potrebe. Dugoročno, ovo je jedan od načina da se spreči akademski neuspeh, koji nije retka pojava u populaciji učenika sa visokim potencijalom, i kao prostor za podsticanje ličnog razvoja i razvoja pozitivne slike o sebi.

Ivan Alagić, dipl.

  

Izvor: klikeraj.hr