Bakrač od 2015. godine, nakon kontakta sa kolegama iz Finske, kaže da pokušava da ima pristup đacima kao što imaju njihovi nastavnici. U toj zemlji prošao je obuku koja je trajala devet dana.

- Sa prvom generacijom, u komunikaciji sa finskim kolegama, sklopili smo jedan pristup koji sam primijenio u učionici. Sloboda da tokom časa mogu da jedu, piju, izlaze bez pitanja u toalet, kada preuzmu obaveze da mogu da se kreću u okviru školskih hodnika, školskog dvorišta, domaći zadaci koji su podrazumijevali da prenesu nova iskustva tokom vikenda, tradicionalnih domaćih zadatak nije bilo, fokus na istraživačkim zadacima, izučavanje nauke koje je uvijek išlo ka zakonima prirode i matematike, astrofizika. Shvatite da su djeca željna da upoznaju mnogo stvari koje, nažalost, nikada neće učiti u sklopu redovnog programa. Sa drugom generacijom je pristup bio sličan. Kao rezultat toga pristupa 80 odsto đaka u odjeljenju, u IV razredu osnovne škole, riješilo je PISA test naučne pismenosti iz 2015. godine, koji je bio vezan za gravitaciju i orbitalnu mehaniku – rekao je Bakrač i dodao da se zaključuje da finski sistem zaista radi.

Administracija prepreka

Smatra da nastavnike u Crnoj Gori previše opterećuje administracija zbog čega mu je kompleksno da primjenjuje model nastave koji je izučio u Finskoj. Ističe da nam je potrebna digitalna transformacija sistema kako bi se procesi ubrzali i olakšali, kao što se čini u svim razvijenim zemljama svijeta.

Navodi da ogroman broj stvari prosvjetnim radnicima skreće fokus i troši energiju.

- Od nevjerovatno glomazne administracije, do toga da ne koristimo savremene servise. Iz naše perspektive određeni momenti u finskim učionicama bi ovdje izgledali kao anarhija. Redovno ćete sresti finske đake za vrijeme časova po hodnicima škole, da sjede, leže, ali rade svoje obaveze. Djevojčica koja u toku časa sjedi na klupi i razgovara sa svojim nastavnikom. Demokratija koja bi našim đacima bila luksuz. Sa prethodnim generacijama sam pokušao da primjenjujem taj vid demokratije. Dao je rezultate, ali ako nemate kontinuitet u takvom načinu rada onda gubi smisao – kazao je Bakrač.

Nadležni nezainteresovani

Upitan da li je sa nadležnima razgovarao o modelu nastave koji se realizuje u Finskoj, kaže da je upućivao dosta prijedloga i sugestija Zavodu za školstvo i resornom ministarstvu, ali da je jedinu podršku imao od bivše v. d. direktorice Zavoda za školstvo Zoje Bojanić-Lalović, sa kojom je razgovarao o kreiranju seta obuka kako bi prenio iskustva koja je ponio iz Finske.

- Naš sistem može da bude energetski i ekonomski vrlo efikasan. Da po prvi put imamo priliv novca u budžet, kojim bismo riješili mnogo otvorenih pitanja. Kvalitetan sistem obrazovanja i standard zaposlenih u sistemu. Da škole budu centri lokalnih zajednica, promovišu zdrave stilove života, okreću i podržavaju porodice na jedan kvalitetniji nivo. Nažalost, oni koji donose odluke nijesu imali sluha za to. Ne tvrdim da sam najpametniji niti da su moje ideje najbolje, ali povratnih informacija nije bilo. Sa vrlo malim finansijskim izdvajanjima iz budžeta mogli bismo da svake godine pošaljemo tridesetak ljudi iz Crne Gore, da prođu i vide te sisteme. Sa njihovim povratkom dobili bismo, na godišnjem nivou, značajan broj ljudi i ustanova koje bi u sradnji sa ministarstvom mogli da budu fleksibilni razmišljajući o promjenama i zaista napravimo jednu ozbiljnu reformu koja bi na dugoročno dala ogroman doprinos svim aspektima života u Crnoj Gori – istakao je Bakrač.

Kao učitelj radi skoro 12 godina. Finska i njihov obrazovni sistem su oduvijek bili model kojem se divio kao prosvjetni radnik. Jednostavnost, logika, pragmatičnost i vrsta elegancije koju posjeduju kao sistem obrazovanja i kao država. Nakon boravka u Albaniji na jednoj obuci, 2015. godne, upoznao je čovjeka koji je radio u finskom obrazovnom sistemu. Ostali su u kontaktu i nakon prenošenja njegovih iskustava iz učionice pravili modifikacije određenih segmenata u nastavi kako bi sami proces izvođenja nastave u učionici bio mješavina crnogorskog i finskog sistema. Kasnije je od njega dobio poziv da posjeti Finsku i Estoniju u sklopu obuka pod nazivom „Uporedna analiza finskog i estonskog obrazovnog sistema“ koju je realizovala njegova obrazovna firma „Edu Future“.

Obuka, koju je prošao, realizovana je u Helsinkiju i Talinu u trajanju od devet dana. Obuka je, objašnjava Bakrač, obuhvatala upoznavanje sa sistemima obrazovanja Finske i Estonije, način decentralizacije obrazovnog sistema, kreiranja obrazovnih politika, posjete osnovnim školama u Espou i Talinu, razgovor sa rukovodstvom škole, kolegama i učenicima. Način kako se raspolaže budžetskim sredstvima, organizacija cjelokupnog rada, nivoi izrade kurikuluma.

- Fascinantno je koliko pragmatično pristupaju aktuelnim problemima i koliko precizno prate svjetske trendove. Bez obzira što su u vrhu obrazovnih sistema reforme se sprovode na svakih osam godina u prosjeku. Obrazovni sistemi moraju da prate svjetske trendove i napretke u svim domenima – kaže učitelj Bakrač.

Ceo tekst pročitajte OVDE. 

Izvor i foto: pobjeda.me