Da li su kraći časovi rešenje?
- ponedeljak, 19. januar 2026.
- Tema nedelje
Posle višenedeljnog zimskog raspusta, đaci su se vratili u školske klupe. Sada jedan čas traje 45 minuta, ali se otvara pitanje treba li on da bude čak 15 minuta kraći.
Sagovornici TV Una smatraju da promene u obrazovnom sistemu moraju biti pažljivo planirane. Jedno od mišljenja je da to nije najbolje rešenje.
Predstavnik Sindikata Šeste beogradske gimnazije Uroš Tepavac ocenjuje da bi skraćivanje časova dodatno otežalo rad nastavnicima i povećalo administrativno opterećenje.
"Organizacija bi bila znatno komplikovanija. Sindikati su se godinama borili za smanjenje administracije, a ovo bi značilo upravo suprotno. Nastavnik bi postao pretežno administrativni radnik, dok bi sam nastavni proces bio sveden na minimum", istakao je Tepavac za TV Una.
Predlog je na stolu, a mišljenja su oprečna. Ministar Stanković istakao je da deca danas imaju takozvanu difuznu pažnju, koja je vezana za kraći vremenski period - s čim se slažu i psiholozi.
Psiholog Dragana Ivanović potvrđuje da je pažnja učenika slabija nego ranije, ali naglašava da trajanje časa nije jedini problem.
"Koncentracija jeste manja, naročito zbog dugog boravka na društvenim mrežama, ali je ključno kako je osmišljeno gradivo i plan rada. Važno je šta se uči i šta učenici realno mogu da dobiju za 30 minuta", objašnjava Ivanović za TV Una.
Upravo to je, prema sagovornicima, i glavno pitanje - da li je pola sata dovoljno za obradu nastavne jedinice, pisanje eseja ili proveru znanja.
Tepavac navodi da bi skraćeni časovi mogli imati smisla samo uz ozbiljne sistemske promene.
"Trideset minuta bi bilo idealno ukoliko bi se smanjio broj učenika u odeljenjima, na 15 do maksimalno 20. Takođe, ako bi se nedeljni fond časova preraspodelio, pa se, umesto jednog časa, nastava održavala dva puta po pola sata. Tada bi nastavnik imao dovoljno vremena i za predavanje i za proveru znanja", kaže Tepavac.
Sagovornici TV Una smatraju da promene u obrazovnom sistemu moraju biti pažljivo planirane i usmerene na kvalitet nastave. Kako ističu, bez smanjenja broja učenika u odeljenjima, jasnog plana i bolje organizacije gradiva, skraćenje časova ne bi donelo suštinsko unapređenje obrazovanja, već bi dodatno otežalo rad nastavnicima i umanjilo obrazovni efekat za učenike.
Izvor: una.rs















