Književna retrospektiva za 2024. godinu

Pred sam ispraćaj 2024. godine, osvrćemo se na sve što (ni)smo rekli, uradili, postali, započeli, dovršili, i razmišljamo čemu nazdravljamo prilkom dočeka.

Ovom prilikom pravimo poslednji književni zaokret ka književnicima čiji je trag ostao zabeležen i zapečaćen kroz prestižne nagrade koje nesumnjivo potvrđuju njihovo stvaralačko ulaganje. 

Najuticajnija srpska, nekad jugoslovenska, književna nagrada nesumnjivo je NIN-ova, koja uspešno proslavlja roman godine.  

Prva NIN-ova nagrada uručena je Dobrici Ćosiću za roman „Koreni” 1954. godine. Interesantno je da je on, 7 godina kasnije, 1961. godine, ponovo nagrađen NIN-om za roman „Deobe”. Ćosić nije jedini koji je dva puta nagrađivan: tu su Živojin Pavlović i Oskar Davičo, koji broji čak tri NIN-ove nagrade. 

Ovaj pijedestal sa Ćosićem delili su i mnogi drugi istaknuti velikani XX veka, kao što su Miroslav Krleža za roman „Zastave” (1962), Meša Selimović i „Derviš i smrt” (1966), Borislav Pekić i „Hodočašće Arsenija Njegovana” (1970), godinu nakon njega – Miloš Crnjanski za njegov „Roman o Londonu” (1971), Kišov „Peščanik” (1972), Tišmova „Upotreba čoveka” (1976), „Hazarski rečnik” Milorada Pavića (1984), Albaharijev „Mamac” (1996). 

Na pragu XXI veka, dočekuju nas nagrađeni pisci kao što su Goran Petrović, Svetislav Basara i Dragan Velikić – dvostruki laureati, Vladimir Pištalo, Grozdana Olujić, Aleksandar Gatalica, Milena Marković, Danica Vukićević i mnogi drugi.

Dobitnik NIN-ove nagrade za 2023. godinu, početkom 2024. godine, proglašen je Stevo Grabovac i njegov roman „Poslije zabave”.

Zadužbina Ive Andrića od 1975. godine dodeljuje Andrićevu nagradu za najbolju pripovetku, ciklus ili zbirku pripovedaka. Na osnovu Andrićeve testamentarne volje, ova nagrada otkriva nove darovite pripovedače u čast našeg velikog pisca. Prvenac koji je ponosno poneo Andrićevu nagradu bio je Dragoslav Mihailović i njegov „Petrijin venac”. Albahari, Tišma, Kiš, Gatalica, Goran Petrović su neki od pisaca čija se NIN-ova nagrada našla u dobrom društvu Andrićeve. Književnice koje su se okitile Andrićevom nagradom su: Jelena Lengold (2016), Mirjana Pavlović (2012), Ljiljana Dugalić (2007), Ljubica Arsić (2005), Vida Ognjenović (1995), Milica Mićić Dimovska (1991), Svetlana Velmar Janković (1981).

„Najsveži” dobitnik Andrićeve nagrade za 2023. godinu je Srđan Tešić i „Crna Anđelija druge zverske priče”.

Beogradski pobednik je nagrada koja se dodeljuje od 2021. godine za roman godine. Dodeljuje je Biblioteka grada Beograda početkom godine za prethodnu godinu kroz simboličnu statuu Beogradskog pobednika, diplomu i novčanu nagradu. Prvi dobitnik bio je Drago Kekanović i njegov roman „Privrženost”. Goran Petrović je obeležio 2022. godinu romanom „Papir sa vodenim znakom”. A poslednji dobitnik, za 2023. godinu, jeste Vladan Matijević i njegov roman „Pakrac”.

Disova nagrada proslavlja pesnike. Ima dugu tradiciju, od 1964. godine, a dodeljuje je Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis” iz Čačka. Dosadašnji dobitnici nagrade su: Vasko Popa, Desanka Maksimović, Oskar Davičo, Dušan Matić, Miloš Crnjanski, Skender Kulenović, Branko V. Radičević, Stevan Raičković, Ivan V. Lalić, Ljubomir Simović, Miodrag Pavlović, Matija Bećković, Branislav Petrović, Ana Ristović. Dobitnik za 2024. godinu je Nenad Jovanović.

Pored ove nagrade, u okviru manifestacije „Disovo proleće”, biblioteka nagrađuje i mlade pesnike nagradom „Mladi Dis” za prvi pesnički rukopis. Za konkurs su godine ograničenje – pesnici ne smeju imati više od 31 jer je toliko godina imao Dis kada je objavio svoje „Utopljene duše”. Nagrada je motivišuća jer može funkcionisati kao ohrabrujuća krila mladim stvaraocima. Ova nagrada je pogurala u pesnički svet Mašu Seničić 2015. godine. 

Dobitnica nagrade „Mladi Dis” za 2024. godinu je Simona Dmitrović.

Na godišnjicu smrti Desanke Maksimović, 1994. godine, ustanovljena je nagrada u njenu čast koju dodeljuje Zadužbina Desanke Maksimović u Brankovini. Nagrada Desnaka Maksimović pohvaljuje sveukupni doprinos sprskom pesništvu. Pored svečanosti u Brankovini u maju (mesecu u kom Desanka slavi rođendan), na Trgu Desanke Maksimović u Valjevu, đaci Valjevske gimnazije, čiji đak je bila i Desanka, recituju stihove naše pesnikinje. Prethodni dobitnici ove nagrade bili su Stevan Raičković, Ljubomir Simović, Matija Bećković, Milovan Danojlić, Branislav Petrović, Ana Ristović, Zlata Kocić. Nagradu 2024. godine primio je pesnik Nikola Vujčić.

Ne možemo da ne kažemo reč ili dve za najpoznatiju svetsku nagradu za književnost, a to je Nobelova nagrada, posebno zato što se na tom „švedskom literarnom stolu” od 1961. godine nalazi i jedan nagrađeni srpski specijalitet – Andrić. Razlog ove odluke, koji pristiže iz zvaničnog saopštenja, jeste da je Andrić nagrađen za „za epsku snagu kojom je oblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemlje.”

Švedska akademija od 1901. godine nagrađuje književnike i književnice za značajni doprinos u književnosti. Prvi koji je osvojio ovu nagradu bio je francuski književnik Sili Pridom. Prva žena koja je nagrađena Nobelom je švedska književnica Selma Lagerlef 1909. Najmlađi dobitnik bio je Radijard Kipling koji je u tom trenutku, 1907, imao 41 godinu.

Ova nagrada se nije dodeljivala za vreme Prvog i Drugog svetskog rata.

Dobitnica za 2024. godinu je južnokorejska književnica Han Kang, nagrađena „za njenu intenzivnu prozu koja se suočava sa istorijskim traumama i obelodanjuje ranjivost ljudskog života.”

A sa dolaskom 2025. ubraćemo stvaralačke plodove koji su se brižljivo zalivali prethodne godine. 

 

Autor: Anđelka Panić